Dedić: Hiperprodukcija kriva za problem malinara

Juče je održan sastanak federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića sa ministrima i predstavnicima resornih kantonalnih ministarstava za poljoprivredu.

ministar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na sastanku su razmatrani zaključci koje je Federalni parlament donio na tematskoj sjednici o poljoprivredi s ciljem poboljšanja položaja poljoprivrednika, s posebnim akcentom na položaj malinara.

Ministar Dedić je gostujući u emisiji Dan uživo na N1 televiziji kazao da se govorilo o problemima proizvođača malina i smilja, kao i svim problemima u ovom sektoru.

Na pitanje kako se uopće desilo da je proizvodnja malina od zlatnog posla postala takav problem da neki malinari pale malinjake i protestvuju, ministar Šemsudin Dedić je kazao da je došlo do hiperprodukcije u proizvodnji maline i smilja u protekle dvije godine.

U proizvodnji maline je došlo do poremećaja na tržištu što je izazvalo nervozu. Prošle godine je u hladnjačama ostalo više od 7.000 tona maline koja nije plasirana na tržište i zbog toga su otkupljivači na oprezu. Oni su neoprezno izašli na tržište i iznijeli otkupne cijene, koje čak nisu ni proizvodne cijene. Iznos od 1,68 KM je proizvodna cijena maline. Tržište će odrediti konačnu otkupnu cijenu“, rekao je Dedić.

On je kazao da se hiperprodukcija dogodila u posljednje dvije godine jer se nije pratilo tržište.

Bh. malina ima potencijal, ali svi skupa moramo pratiti tržište i da država stane iz proizvođača kada naiđu na probleme. Proizvodnju nisu pratili ni skladišni kapaciteti“, dodao je Dedić.

Vlada Unsko-sanskog kantona je prošle sedmice u dogovoru sa proizvođačima zagarantovala najnižu otkupnu cijenu od 2,5 KM. Jesu li i ostali kantoni pokazali raspolozenje?

Ministarstvo je iniciralo sastanak sa proizvođačima, otkupljivačima i predstavnicima akademske zajednice. Formirana je radna grupa koja radi na sistematskom rješavanju problema bh.maline. Održan je sastanak s resornim ministrom. FBiH godišnje izdvaja 65 miliona KM, a kantoni oko 18 miliona za poticaje u poljoprivredi. Svaki kanton ima različite mjere kada je u pitanju podrška malinarima. Unsko-sanski kanton je ta sredstva usmjerio u regulisanje otkupne cijene kako bi proizvođači imali sigurnu minimalnu otkupnu cijenu od 2,50 KM. Bitno je i da se proizvođačima odmah plati ta malina, da ne čekaju“, izjavio je Dedić za N1.

Federalni ministar je kazao da u entitetu Republika Srpska imaju znatno manje količine u proizvodnji maline. Dedić je istakao da samo Albanija slabije kotira od BiH kada su u pitanju sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu.

Naša malina je kvalitetna i to svi moramo znati. Ali treba nam viša faza prerade kako bi prvu klasu prodavali po većoj cijeni, a ostale klase po cijenama koje diktira tržište. Sistematsko rješavanje podrazumijeva donošenje niza pravila i odluka koje je već pripremila radna grupa“, rekao je Dedić i istakao da BiH izvozi malinu čak 70% u Srbiju.

Dedić naglašava da najmanje što treba poljoprivrednicima je politiziranje njihovih problema.

Svi skupa trebamo reagovati. Kako se znamo pohvaliti da smo uspješni i 10. po proizvodnji maline, tako trebamo svi reagirati kada se desi problem.”

Izvor: ba.n1info.com

13/07/2017|

U Novom Travniku održan 11. Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma “Dani maline 2017.”

U Novom Travniku se danas završava 11. Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma “Dani maline 2017.” Na sajmu je učestvovalo više od 60 izlagača, kako domaćih tako i gostiju iz Srbije, Hrvatske i Makedonije.

 

– Nekada davno smo krenuli iz Novog Travnika, još 2007. godine, i održali smo se, što je jako važno, te je Novi Travnik ponovo postao centar okupljanja organskih proizvođača, poručio je Sejad Herceg, predsjednik Saveza “Organsko Federacije BiH”.

Na dvodnevnoj manifestaciji “Dani maline 2017.” su uručena i posebna priznanja. Priznanje za doprinos promoviranju kulturno-historijskog naslijeđa općine Novi Travnik dobio je prof. Enver Veletovac iz Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Novi Travnik. Za doprinos promociji turističke ponude općine i afirmaciju žena nagrađena je prim. dr. Ankica Kolar-Jurčević iz Udruge žena “Kraljica Katarina Kosača”, a priznanje za uspješnog poljoprivrednog proizvođača došlo je u ruke Agana Skopljaka.

Iako su bili najavljivani protesti proizvođača maline zbog nezadovoljstva ponuđenom otkupnom cijenom, to se nije desilo, nego je samo održan sastanak na kojem su doneseni neki zaključci o formiranju cijene malina, te o načinu na koji država može pomoći proizvođačima.

– Mi samo hoćemo bolju cijenu za naše proizvode, te da se odnos vlasti prema nama promijeni u smislu davanja poticaja, kazao je Edin Mameledžija, predsjednik asocijacije “Zajedno za bh. malinu”.

U okviru sajma su održani okrugli sto “Stanje i perspektive proizvodnje i plasmana maline u BiH” i konferencija “Uticaj primjene zakona i podzakonskih akata na certifikaciju organske proizvodnje”.

 

08/07/2017|

U FBiH neiskorišteno 70% obradivih površina za organsku proizvodnju – Novi zakon od septembra 2017. donosi olakšice proizvođačima

Ukoliko bi BiH u sektoru organske proizvodnje postigla 3% obradivih površina ili 47.000 hektara, procjenjuje da se da bi u ovaj sektor moglo biti uvedeno 15.000 proizvođača, što bi značilo smanjenje nezaposlenosti, ali i jačanje ruralnih područja, rečeno je nedavno iz Ministarstva poljoprivrede FBiH prilikom posjete firmi Esof iz Donjeg Vakufa koja je najveći proizvođač organskog voća i povrća u FBiH.

Capture

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Da FBiH zaista ima dobru podlogu i kapacitete da razvije organsku proizvodnju prepoznao je upravo Esof koji danas može da se pohvali sa 11 hektara plasteničke proizvodnje. U ovoj godini planiraju 800 tona prihoda povrća.

– Akcenat je na povrću, od čega najviše imamo papriku i to proizvodimo ljeti. Tokom zime proizvodimo salate, spanać i mladi luk – objašnjava za eKapiju direktor Esofa, Enver Avdić.

Esof izvozi 90% proizvodnje za Njemačku, Holandiju, Austriju, Hrvatsku, Švajcarsku, dok ostatak ide na domaće tržište. Kako bi na najbolji način organizovali proizvodnju i primijenili najnovija znanja, pomažu im i stručnjaci iz Holandije. On kaže da je u ovom poslu najveća investicija upravo znanje i u to dosta ulažu. Uporedo istražuju kome sve trebaju njihovi proizvodi i tako proširuju krug kupaca.

– Naši kupci su velike inostrane kompanije koje se bave distribucijom hrane – kaže Avdić.

On ističe da se mora iskoristiti plodna ravničarska zemlja i da u organskoj proizvodnji itekako možemo biti konkurentni i ravnopravni evropskim proizvođačima.

A šta kažu evropska pravila? U razvijenim zemljama EU praksa je ta da se 3% od ukupne proizvodnje treba odnositi na organsku. I to je parametar koji i BiH mora ispuniti ako želi pristupiti EU. A realnost je ipak surovija, pa kaže da taj postotak u BiH sada iznosi 0,02%.

Sejad Herceg iz Udruženja Organsko FBiH kaže da se organska proizvodnja u FBiH odnosi na nekoliko entuzijasta, na mali broj ljudi koji predano rade. Ovaj entitet, napominje, još nema registar proizvođača, ali kaže da je otprilike 350 hektara danas pod organskom proizvodnjom. Ili kako ilustruje, 70% površine je neiskorišteno. A samih proizvođača je, kako kaže, od 80 do 100, koji su certifikovani i obavljaju posao u skladu sa kriterijumima organske proizvodnje. Procjenjuje se da je danas u Federaciji u organsku proizvodnju uključeno oko 2.000 ljudi.

Posmatrajući stanje među evropskim zemljama, samo Malta ima manje organskih proizvođača od BiH.

– Mi se u Udruženju trudimo da animiramo sve na lokalnom nivou da se uključe u ovaj sektor, a da istovremeno sačuvamo prostor i zemlju, ali i biodiverzitet. Zakon o organskoj proizvodnji je donijet prošle godine, a krajem septembra očekujemo usvajanje podzakonskih akata koji će olakšati put proizvođačima – kaže Herceg.

Herceg, koji ima sopstvenu organsku proizvodnju, kaže da će podzakonski akti značiti da će proizvođač imati pravo na podsticaje kada se odluči na pokretanje proizvodnje, urediće i se trgovina, kako se ne bi svašta prodavalo pod etiketom organskog proizvoda. To će dalje značiti i kaznene odredbe za one koji nemaju certifikat.

Upravo je certifikat ono što najviše košta jednog proizvođača. Herceg kaže da je tu potrebna najveća podrška države. Time bi omogućila bolji poslovni ambijent ovog sektora. Certifikat obično košta od 5.000 do 10.000 KM.

Prema njegovim riječima, danas je organska proizvodnja ravnomjereno raspoređena među kantonima u FBiH. Ranije se dešavalo da prednjači Srednjobosanski kanton kojima ima čiste terene i velike potencijale, što daje i odgovor zašto je Esof uspješan u ovom poslu.

Primjena zakona od septembra 2017.

Iz resornog federalnog ministarstva kažu da će zakon početi da se primjenjuje u septembru ove godine i da će on jasnije definisati podsticaje proizvođačima. Kako su objasnili za eKapiju, Ministarstvo nije do sada podsticalo ovu proizvodnju, “ali su izdvajana poticajna sredstva za uvođenje i primjenu međunarodnih i evropskih standarda, te su proizvođači koji se bave organskom proizvodnjom na dobrovoljnoj osnovi imali pravo na podsticaje po ovom osnovu”.

Sejad Herceg ističe da je nužno da oba entiteta usaglase zakonsku regulativu sa EU jer bi se time olakšala standardizacija u proizvodnji, a time i izlaz na zahtjevna evropska tržišta. Ključ je kako kaže u jedinstvenom rješenju na nivou države.

Esof ne prekida investiranje

U firmi Esof kuju se veliki planovi. Kako bi iskoristili ono što FBiH pruža u organskoj proizvodnji, oni će u narednom periodu investirati u tri regionalna centra. Onako kako to rade u pogonima u Donjem Vakufu, i u ovim centrima će instalirati savremenu opremu i pokrenuti proizvodnju.

Izvor: ba.ekapija.com

04/07/2017|

Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma “DANI MALINE 2017.”

Ovogodišnji “Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma”, njegovo 11. izdanje, će biti održan 7. i 8. jula u Novom Travniku.

plakat 2017-01

 

afisa 2017-01

 

 

afisa 2017-02

 

01/07/2017|

Otkupljivači očekuju cijenu do 1,5 KM po kilogramu maline

Udruženje otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća FBiH saopćilo je da se finalna cijena otkupa maline u 2017. može očekivati do 1,50 KM po kilogramu na plantaži proizvođača, bez paušalne naknade i poticaja od države.

malina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

“Ovom prilikom ponovo želimo ukazati na veoma tešku situaciju zbog niskih cijena izvoza maline na evropsko tržište, što direktno utječe na otkupnu cijenu proizvođačima. Svjesni situacije da navedena cijena neće biti zadovoljavajuća za proizvođače, a u isto vrijeme i nemogućnosti da malina bude plaćena više nego što je moguće, u potpunosti saosjećamo s proizvođačima i pružamo im punu podršku u traženju pomoći od nadlaženih državnih tijela kako bi zajednički prebrodili očekivanu situacjiu i održali proizvodnju maline”, navedeno je u saopćenju.

Također, pozivaju resorno ministarstvo i Vladu FBiH da odmah preduzmu planirane mjere podrške proizvođačima malina usljed ekstremnih poremećaja tržišta na svjetskom nivou, a sve u skladu zaključka Parlamenta FBiH da se u “slučaju ekstremnih poremećaja tržišta jagodičastog voća (maline) zadužuje Vlada Federacije, vlade kantona, gradovi i općine da osiguraju sredstva za subvencije proizvođačima jagočastog voća (maline)”.

Izvor: ba.n1info.com

30/06/2017|