Čista zemlja: Organska proizvodnja šansa za BiH

Povećava se interes građana za organske proizvode, ali se zbog nedostatka podrške vlasti smanjuje broj proizvođača.

BiH još nema oznaku za organski proizvod koje imaju druge zemlje (EPA)

Muhamed Suljović prije dvije godine imao je stabilan posao u državnoj firmi koji je ipak odlučio zamijeniti organskom proizvodnjom nadomak Sarajeva.

Tako je zajedno sa suprugom od običnog pašnjaka napravio imanje sa četiri plastenika i 1,2 hektara oranice gdje su počeli uzgajati povrće i koke nosilje, a zatim su nabavili certifikate koji su potvrdili da se radi o organskim proizvodima.

Međutim, tu se nisu zaustavili – prije mjesec dana u Sarajevu otvoril su prvi restoran organske hrane u Bosni i Hercegovini.

“Prije svega toga supruga i ja nikada nismo ništa u životu posadili”, kroz smijeh prepričava Suljović.

Na proizvodnju su se odlučili jer su im troškovi života rasli pa su htjeli pokrenuti neki svoj biznis.

“Vremenom imate porodicu, djeca rastu, vi u firmi stojite na istom, plata ista, troškovi rastu, sve više idete u kredite, tonete, a ne možete napredovati na poslu. Htjeli smo nešto pokrenuti, onda smo išli na tu organsku varijantu, pa smo htjeli napraviti neki posao da se može živjeti od toga”, dodaje.

sl 2 

Imanje Suljovića gdje se bavi organskom proizvodnjom (Facebook)

Što se tiče same organske proizvodnje, Suljović objašnjava da je ona jako zahtijevna i nema igranja sa raznim hemijskim sredstvima jer postoje tačna pravila koja se moraju poštovati da bi se dobio certifikat.

“Imate plastenik paradajza i paprike i napadne ga biljna uš. Šta se radi? Ja volim reći da se u organskoj proizvodnji više prska nego u konvencionalnoj, ali se prska žarom, bijelim lukom, a ovamo se ništa ne prska, nego se stave tabletice i ubije se biljna uš, ali se ubije i glista, kontaminira se zemlja, i naravno da biljka upije sve to.”

U restoranu organske hrane, kaže Suljović, poslužuju hranu uzgojenu na njihovom imanju. Sam objekat i jela koje prave također su prošli provjere i dobili certifikate.

“Organska jela u restoranu moraju biti označena i u njima mora biti minimalno 70 posto organskih namirnica. Cijene nisu veće u odnosu na standardne restorane, čak smo i jeftiniji jer imamo svoje namirnice.”

Posjetom su, kaže Suljović, izuzetno zadovoljni, a mušterije se vraćaju jer traže “kvalitetu i zdravlje”.

sl 3

Prvi restoran organske hrane u BiH

“Nama je svima važno kakvo ćemo imati auto, majicu, jaknu… A to hoćemo li pojesti nešto što nije dobro, to smo skroz zanemarili. Međutim, ljudi kod nas polako prate taj trend u svijetu i sve više su zainteresovani za zdravu hranu, ima ljudi kojima to doktori propisuju, imate dosta majki koje to traže zbog djece, ima dosta stranaca koji jedu samo organsku hranu, a u posljednje vrijeme i dosta naših mladih ljudi želi da se zdravo hrani”, ističe Suljović na kraju razgovora.

Eterična ulja iz Nišića prodaju se u cijelom svijetu

U blizini njegovog imanja, na Nišićkoj visoravni nalazi se i velika organska proizvodnja Mejre Halilović, kojom se njena porodica bavi više od deset godina.

Na stotinjak hektara zemlje, Halilovići uzgajaju ljekovito bilje, žitarice i povrće od čega prave eterična ulja, čajeve, prirodne kreme, sapune i različita brašna, od kojih su najpoznatiji po heljdinom brašnu i proizvodima od heljdinog brašna.

“Od žitarica uzgajamo, osim heljde, i pšenicu, raž, zob, ječam… Od ljekovitog bilja kamilicu, lavandu, iris, mentu, melisu, miloduh, neven i tako dalje. Od povrća krompir, grah, luk i neke podzemne proizvode, s obzirom da smo na 1.000 metara visine. Organska poljoprivreda je teška, teža od od konvencionalne, jer tu ne koristimo ništa”, objašnjava Halilović, dodajući da se na bh. tržištu organski proizvodi prodaju gotovo po istim cijenama kao konvencionalno uzgojeni proizvodi, dok su u svijetu puno skuplji.

Stoga su se okrenuli i izvozu, pa svoja eterična ulja prodaju po cijelom svijetu, pogotovo u Evropi, SAD-u, zemljema regije i Aziji.

Putujući po stranim državama kako bi dogovorili trgovinu, Halilovići su primjetili da BiH ima mnoge prednosti, jer ima čistu vodu, zemljište, planine…

“Mi smo imali taj koncept da ponudimo neki zdrav način života, kroz organsku proizvodnju i agroturizam, gdje nudimo osim zdrave hrane i druge sadržaje, pa ljudi mogu prenoćiti kod nas, uživati u prirodi i jezeru. To prepoznaju stranci, ali i naši ljudi dolaze. Svraćaju da kupe heljdine pogačice. Držimo se i drugih standarda, naša hrana je i košer i halal, čista u svakom smislu”, objašnjava Halilović.

Ističe da je interes građan u BiH porastao u odnosu na 2002. kada su tek počeli sa proizvodnjom organske hrane, ali da to još nije na visokom nivou kao u inostranstvu.

Certifikat može koštati i više od 1.000 eura

Sejad Herceg i sam je vlasnik organske proizvodnje u Novom Travniku i time se bavi već 19 godina.

Objašnjava da biljni ili animalni proizvod, da bi bio organski, mora biti dobiti certifikat od validne certifikacijske kuće, po pravilima evropskih regulativa.

“Standari proizvodnje su da se ne koriste hemijska sredstva, pesticidi, herbicidi, umjetna gnojiva. Da se proizvodnja nalazi na području koje nije zagađeno i gdje nema mogućnosti zagađivanja u okolini. Naprimjer, ako uzgajate pored autoputa gdje 24 sata prolazi 2.000 do 3.000 automobila ne možete se zvati organskim proizvođačem.”

Certifikat se mora plaćati svake godine, a njegova cijena zavisi od više faktora, od certifkacijske kuće, koliko proizvoda imate, da li ćete ih izvoziti i slično.

“Ako je biljna proizvodnja do nekih dva, tri hektara može da vas košta od 250 do 400 eura godišnje, a ako radite preradu i hoćete da certificirate svojih 20 proizvoda, ili ako hoćete da izvozite, to su onda dodatni troškovi. Naprimjer, ako je u pitanju mala farma koja ima nekih svojih 20 proizvoda, možda ljekovitog bilja koje pakuje u čajeve, to može koštati od 1.000 do 1.500 eura.”

BiH još nema znaka za organske proizvode

Sejad Herceg, predsjednik Saveza organsko FBiH, kaže da se bilježi rast potražnje za organskim proizvodima u BiH za nekih 10 do 15 posto godišnje. Međutim, dodaje, u Njemačkoj postoji više od 40 posto potržanje za organskim proizvodima.

S druge strane, ističe Herceg, u Bosni i Hercegovini se smanjuje broj organskih proizvođača. U 2012. godini bilo ih je oko 186, a ove godine približno 74. Razlog za to, dodaje, je nepostojanje zakona i poticaja za proizvođače, kao i znaka za organski proizvod koje imaju druge zemlje.

Također, ne postoji ni inspekcijsko tijelo koje bi se bavilo i izdavalo dozvole kućama koje vrše certificiranje organskih proizvođača u FBiH, RS-u i Brčko distriktu. Nema ni registra ovih poljoprivrednika, tako da ne postoje zvanični podaci o količinama i površinama u ovoj proizvodnji, osim evidencija koje vode udruženja.

“Mi smo napisali akcioni plan kako bi se moglo pomoći organskom sektoru, kako da se napravi jedna zajednička legislativa i jedan znak za organsku proizvodnju za BiH, koji bi koristili proizvođači dva entiteta i Distrikta Brčko. To je predano Vijeću ministara”, kaže Herceg.

Međutim, ističe u poljoprivrednoj proizvodnji, i organskoj i konvecionalnoj, u primarnom sektoru nema profita, ako nema mjera podrške i poticaja vlati.

“Bez toga nigdje na svijetu proizvođač nema profita bez obzira na količine proizvoda, ne može uspjeti, a u BiH je to još teže. Mi ne možemo biti konkurenti poljoprivredi u regionu iz razloga što oni imaju poticajne mjere, imaju uslove, mogućnosti i ambijent.”

Herceg kaže da BiH ima dobre resurse za organsku proizvodnju, jer nema teške industrije, vode su poprilično čiste i nezagađene.

Stoga, ako bi se vlasti pozabavile ovim sektorom, dodaje, dosta ljudi bi se moglo zaposliti i pokrenuti svoj posao, a ruralna područja bi se ojačala.

Izvor: Al Jazeera

26/11/2018|

Potencijali organske proizvodnje nedovoljno iskorišteni

Prema definiciji Međunarodne federacije pokreta za organsku poljoprivredu (IFOAM), organska poljoprivreda je proizvodni sistem koji održava zdravlje zemljišta, ekosistema i ljudi. Organska poljoprivreda je u potpunosti kontrolirana proizvodnja. Uslovi proizvodnje se na osnovu pravilnika IFOAM-a moraju prilagoditi specifičnim uslovima svake zemlje u kojoj se odvija proizvodnja i zakonski regulirati. Da bi se na jednom području zasnovala organska poljoprivredna proizvodnja, moraju se ispunjavati precizno definirani uslovi.

Organska proizvodnja posljednjih je godina postala vrlo popularna na svjetskom tržištu jer potrošači sve više obraćaju pažnju na kupovinu zdravih namirnica. Bosna i Hercegovina sa velikim površinama obradivog zemljišta može postati značajan izvoznik organske hrane. Neobrađene površine i nezagađena prostranstva prirodnih pašnjaka i šuma u BiH stvaraju odlične preduslove za razvoj ove vrste poljoprivredne proizvodnje. Također, polovina oraničnih površina u BiH je neobrađena, što omogućava organiziranje organske poljoprivrede na područjima gdje se duži niz godina ne koriste agrohemijska sredstva.

Porast izvoza

Nomenklatura roba u Carinskoj tarifi BiH koja je u skladu s harmoniziranim sistemom i s kombiniranom nomenklaturom koju koristi Evropska unija ne sadrži organske proizvode kao posebnu kategoriju tako da ne postoje zvanični statistički podaci za organsku poljoprivredu.

„U nedostatku zvaničnih statističkih podataka u analizama kao izvor koristimo i podatke Istraživačkog instituta za organsku poljoprivredu – FIBL-a (Research Institute of OrganicAgriculture), nezavisnog, neprofitnog naučnog instituta koji se niz godina bavi međunarodnim razvojem organske proizvodnje i prikupljanjem podataka iz cijelog svijeta. Prema izvještaju FIBL instituta, organska proizvodnja u BiH u 2015. godini bila je zastupljena na 576 hektara, dok se sakupljanje samoniklih biljnih vrsta odvijalo na 50.250 hektara. U 2016. godini površina pod organskom proizvodnjom povećana je na 659 hektara. Međutim, ovo i dalje predstavlja malu zastupljenost organske proizvodnje koja je zastupljena na samo 0,03 posto ukupnog obradivog zemljišta“, za Business magazine kažu iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Prema raspoloživim podacima Ministarstva, u posljednjih pet godina zabilježeno je značajno povećanje organskih usjeva i to uvećanje od  223 hektara ili 63  posto. BiH je svrstana u deset zemalja sa najvećim porastom organski uzgajanim vrstama (FIBL-AMI istraživanje 2017.). Tako je u BiH 2012. godine 343 hektara površine bilo pod organskom proizvodnjom, da bi 2016. godine bilo ukupno 659 hektara. Vrijednost organskih proizvoda koji su plasirani na domaće tržište u BiH u 2015. godini iznosila je 300.000 eura, dok je u istoj godini izvezeno organskih proizvoda u vrijednosti od dva miliona eura. Porast izvoza evidentiran je i 2016. godine kada je izvezeno 3,5 miliona eura, dok je u  2017. godini izvoz već dostigao četiri miliona eura. Države u koje se pretežno izvoze ovi proizvodi su Njemačka, Holandija, Danska, Italija, Švedska i Švicarska. Međutim, kada se uzme u obzir količina obradivog zemljišta i broj hektara koji se zaista obrađuju, jasno je da mi svoje potencijale ne koristimo u onoj mjeri u kojoj bi trebali. Također, u BiH se još uvijek ne zna ni tačan broj organskih proizvođača.

„Na osnovu nezvaničnih informacija, na području FBiH postoji oko 70 organskih proizvođača. Ne postoji nijedna certificirana organska stočarska farma, a dvije su u fazi konverzije. U Republici Srpskoj identifikovano je 26 proizvođača koji se bave organskom poljoprivrednom proizvodnjom, a trenutno ih je najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća“, dodaju iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Kada je u pitanju zakonsko uređenje ove oblasti, Zakon o organskoj proizvodnji u Republici Srpskoj donesen je 2010. godine, a u FBiH 2016. godine. Zakon o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji FBiH propisuje, između ostalog, i uspostavu registra subjekata u organskoj proizvodnji. No, s obzirom na to da podzakonski akt kojim bi se propisala detaljnija pravila i način registracije još nije usvojen, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprovrede i šumarstva FBiH ne raspolaže službenim podacima o broju organskih proizvođača, niti o površinama pod organskim zasadima.

Savez udruženja organskih proizvođača FBiH-Organsko FBiH registrovan je 2009. godine, trenutno ima 17 udruženja članova te okuplja više od 1.700 proizvođača.

„Misija i vizija Saveza je da unaprijedi organsku poljoprivrednu proizvodnju te uspostavi sve moguće trendove koji se trenutno razvijaju u organskoj oblasti. Nastojimo da u fokus stavimo proizvodnju organske hrane, održimo biodiverzitet prostora i ekonomski osnažimo ljude koji rade i žive na ruralnim područjima. BiH ima resurse, odličan kvalitet i vode i zemlje i ima dobre domaćine, međutim nemamo kontinuitet i robnu proizvodnju“, za Business magazine kaže Sejad Herceg, predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH-Organsko FBiH.

Herceg ističe da se organskom poljoprivrednom proizvodnjom bave isključivo entuzijasti, koji bez ikakvih poticaja, nedostatka zakonskih i podzakonskih akata nastoje promovirati ovu vrstu proizvodnje. U prethodnom periodu Savez je realizirao niz projekata koji su govorili o tome kako pomoći poljoprivrednim proizvođačima, napravili akcioni plan koji bi trebalo da bude usvojen od strane Vijeća ministara BiH, međutim još uvijek nije usklađena regulativa na nivou BiH kada se radi o segmentu organske proizvodnje. Zbog svega ovoga  otežan je pristup IPA fondovima i svim fondovima koji govore o strateškom razvoju poljoprivrede i ruralnih područja te se organska proizvodnja u BiH nalazi na početnom nivou.

Na tržištu BiH sve više raste potražnja za organskim proizvodima s obzirom na povećanje svijesti kod građana da se radi o kvalitetnijim i zdravijim proizvodima. Međutim, uprkos potražnji, bez adekvatnih ulaganja i poticaja, od ove vrste poljoprivredne proizvodnje,  kako Herceg kaže, teško da se može živjeti.

„Nigdje u svijetu u ovome nema profita pa tako ni kod nas i bez obzira što mnogi govore da se u poljoprivredi može lako, jednostavno i brzo zaraditi to nije tako. Donosioci odluka  moraju shvatiti da se mora ulagati u ovu oblast jer ona dugoročno može održavati prostore i život na ovoj planeti. Savez je radio dosta projekata na razvoju svijesti građana, isključivo profesionalno, po standardima. Međutim, bez ulaganja i bez prepoznavanja potencijala ove oblasti ostat će ovako stanje-  bez registra, bez površina, bez tačnih informacija koliko čega imamo. Dosta proizvoda izlazi iz BiH koji se i ne deklariraju kao organski, ali nakon svih provjera dobro prolaze na inozemnom  tržištu, a ukoliko bi bili deklarirani značajno bi rasla njihova cijena što bi se pozitivno odrazilo i na budžet BiH“, naglašava Herceg.

Neophodan certifikat

Iako perspektivna poljoprivredna grana, a BiH za nju posjeduje prirodne resurse to nije dovoljno. S obzirom na to da je organska proizvodnja najviše zakonski regulirana oblast u Evropskoj uniji, osim ulaganja, potrebno je vrijeme i stručno znanje da se preuzme i primijeni zakonodavstvo i uspostavi sistem za poljoprivrednu organsku proizvodnju. Veoma bitan segment kod plasiranja ovih proizvoda je i posjedovanje certifikata koji će dokazati porijeklo i kvalitet proizvoda, koji međutim nimalo nije jeftin. S druge strane, jedino certifikat može biti dokaz da se zaista radi o organskom proizvodu koji će kod potrošača stvoriti povjerenje i zaštititi ih od zloupotreba.

„Svake godine potrebno je platiti izlazak komisije certifikacijske kuće koja je mjerodavna da izda certifikat, što znači da se certifikat mora platiti svake godine. Ako se certificira površina do jednog hektara certifikat može koštati oko 800 KM. Međutim, ako se radi o više hektara i ako se certificira npr. deset proizvoda, onda certifikat može koštati od 5.000 do 8.000 KM“, objašnjava Herceg.

Stoga je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ove godine izdvojilo sredstva za uvođenje i certifikaciju standarda u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

„Ove godine u Programu poticaja u okviru Modela ruralnog razvoja uvedena je i odvojena mjera certifikacije organske proizvodnje u predviđenom iznosu od 80.000KM. No, zaprimljeno je samo 16 zahtjeva za ovu mjeru u ovoj godini, što znači da će se realizirati tek oko 50 posto predviđenog iznosa. Uglavnom se radi o proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja te sakupljanju i preradi samoniklog bilja. Troškovi u okviru ove mjere priznaju se za certifikaciju proizvodnje, grupnu proizvodnju, preradu organskih proizvoda i sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova. Podršku može ostvariti klijent (proizvođač, prerađivač i sakupljač) koji posjeduje certifikat od tijela akreditiranog od strane međunarodno ovlaštenog akreditacijskog tijela prema zahtjevima standarda ISO/IEC 17065:2014. Visina podrške  ostvaruje se u iznosu do 75 posto ukupno dokumentiranih prihvatljivih troškova certifikacije“, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

Herceg ističe da razlog zbog čega 50 posto ovih sredstava neće biti realiziran jeste nejasan pravilnik na osnovu kojeg proizvođači nisu znali ni koju dokumentaciju da predaju, te rokovi za prijavu zbog kojih nisu mogli na vrijeme predočiti posjedovanje certifikata koji je bio jedan od uslova za prijavu. Dodaje i da zbog nepostojanja registra nisu mogli, iako su nastojali, obavijestiti sve proizvođače da apliciraju za ova sredstva, tako da većina njih uopće nije ni bila upoznata sa dodjelom ovih sredstava.

Kada je u pitanju certifikacija organskih proizvoda, u BiH djeluju četiri akreditirane certifikacijske kuće, među kojima je i organizacija Organska Kontrola čija je osnovna djelatnost  pružanje usluga certifikacije i inspekcije za organsku proizvodnju prema različitim regulativama i organskim standardima.

„To se prvenstveno odnosi na bh. OK standarde i zahtjeve koji su ekvivalentni EU regulativi za organsku proizvodnju (EEC 834/07) s ciljem plasmana svojih roba na tržište zemalja EU i Švicarske. Za one proizvođače koji žele svoju robu plasirati na američko tržište, OK radi inspekcijski servis za certifikaciju u skladu sa nacionalnim  pravilima SAD (USDA- NOP rules). OK također radi inspekcijski servis za internacionalna certifikacijska tijela u skladu sa raznim nacionalnim privatnim standardima kao što je BIOSUISSE iz Švicarske i KRAV iz Švedske. OK certifikacijski program podrazumijeva vlastite standarde i zahtjeve za organsku proizvodnju koji su prilagođeni bh. uslovima, a opet usaglašeni sa EU regulativom za organsku proizvodnju (EU reg. 834/2007 i 889/2008). Ovaj program je akreditiran od strane Internacionalnog organskog akreditacijskog servisa (IOAS), a akreditacija obuhvata sljedeća područja: biljna proizvodnja, animalna proizvodnja uključujući pčelarstvo, prerada i rukovanje proizvodima, grupna certifikacija, sakupljačka proizvodnja i prometovanje organskih proizvoda“, za Business magazine kaže Mersida Musabegović, direktorica OK.

S obzirom na to da je OK priznat od strane Evropske komisije to omogućava proizvođačima koji su certificirani da plasiraju svoje proizvode direktno na tržišta zemlja EU kao i na tržište Švicarske jer je OK priznat i od strane Švicarske vlade, odnosno od Federalnog ureda za poljoprivredu Švicarske konfederacije.

OK registru za tekuću godinu evidentirano je približno oko 200 proizvođača koji su direktno ili indirektno prošli postupak certificiranja bilo kao individualni proizvođači ili su bili uključeni kroz certifikaciju projekata tj. grupnu certifikaciju. Međutim, ukupno 52 proizvođača vlasnici su certifikata od čega njih 45 za EU tržište i sedam proizvođača za tržište BiH.

Ohrabrujuće je što su bh. proizvođači koji izvoze na inozemna tržišta prepoznati te svojim proizvodima mogu ravnopravno konkurirati inozemnim proizvođačima, koji imaju veću podršku svojih država. Kada se uzmu u obzir sve činjenice jasno je da BiH uz adekvatna ulaganja može značajno profitirati od ove grane poljoprivredne proizvodnje.

„Danska planira do 2020. godine ukinuti  konvencionalnu proizvodnju i uvesti isključivo organsku, što ne bi smetalo ni BiH i bio bi to veliki pomak za bh. poljoprivredu. S obzirom na to da proizvodimo kvalitetnu hranu, donosioci odluka bi nam trebali pružiti veću podršku, jer uz adekvatna ulaganja možemo biti ključni akter u regionu u proizvodnji organske hrane. BiH može vidjeti u ovoj proizvodnji razvojnu šansu, posebno u pakovanju gotovog proizvoda sa dodatnom vrijednošću“, naglašava Herceg.

Istog mišljenja su i u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji ističu da organska proizvodnja može biti razvojna šansa BiH, ali su potrebna velika ulaganja kako u samu proizvodnju, institucionalno jačanje, tako i u edukaciju proizvođača jer se radi o proizvodnji koja podrazumijeva poštivanje izuzetno strogih pravila i procedura postupanja u svakom stadiju proizvodnog procesa.

Prvi restoran organske hrane

Početkom oktobra u Sarajevu je otvoren Organic, prvi restoran organske hrane. Članica Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH-Organsko FBiH, Organic. ba na čelu sa direktorom Muhamedom Suljevićem, na ovaj način nastoji svoje proizvode približiti kupcima te olakšati plasman kako svojih tako i proizvoda drugih članica Saveza.

„Kada je u pitanju plasman  organskih proizvoda činjenica je da proizvođači dobiju najmanje, a da trgovci više zarade. Razmišljali smo da li da otvorimo trgovinu ili restoran, odlučili smo se za restoran, prvi ovakve vrste, a cilj je promocija organskih proizvoda koje posjetioci mogu naručiti kod nas“, za Business magazine kaže Muhamed Suljević.

Bitno je naglasiti da su jela OK certificirana, a uslov je da svako jelo mora imati minimalno 70 posto organskih proizvoda te moraju biti obilježena kako bi se razlikovala od konvencionalnih jela. Inače, 80 posto asortimana u restoranu je organsko, a ostalo se odnosi na konvencionalne proizvode s obzirom na zahtjeve i potrebe potrošača. Suljević je do sada zadovoljan odzivom, oni koji su bili jednom svakako ponovo posjete restoran i  uglavnom imaju riječi hvale.

Izvor: business-magazine.ba

23/11/2018|

Lakši plasman organskih proizvoda iz BiH do svjetskih tržišta – Potpisan sporazum sa Biofarm International Consortium

Savez udruženja organskih proizvođača FBiH i Biofarm International Consortium danas, 7. novembra, su u Sarajevu potpisali Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji, u sklopu naučno-stručne konferencije “Razvoj organskih proizvoda i plasman na međunarodno tržište”, prenosi Business Magazine. 

Naglašeno je da Savez udruženja organskih proizvođača FBiH može osigurati kvalitetne proizvode koji uz pomoć Biofarm International Consortiuma mogu naći svoje mjesto u trgovačkim lancima na tržištima Bliskog Istoka, SAD-a, Rusije, Ukrajine, Argentine i Evropske unije.

Predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH Sejad Herceg izjavio je da će ta saradnja omogućiti organskim poljoprivrednim proizvođačima da ugovore otkup svojih proizvoda i imaju sigurno tržište.

– Želja nam je da u saradnji sa zvaničnim institucijama za agropedologiju i poljoprivredu pomognemo organskim proizvođačima, jer ta proizvodnja predstavlja potencijal za razvoj ruralnih područja – dodao je Herceg.

Predsjednik Biofarm International Consortiuma Velibor Vitomir rekao je da su oni međunarodno udruženje koje okuplja kompanije i institucije radi zajedničkog nastupa na međunarodnom tržištu.

– Konzorcij trenutno ima 16 članica čija je primarna djelatnost u agroindustrijskom, biofarmaceutskom i biokozmetičkom sektoru. Nakon dugotrajnih analiza zaključili smo da Bosna i Hercegovina ima velike prirodne potencijale za razvoj organske proizvodnje – rekao je Vitomir. 

Izvor: ba.ekapija.com

07/11/2018|

Najava naučno-stručne konferencije i poziv certificiranim organskim proizvođačima za prijavu učešća na manifestaciji “Dani organske proizvodnje-Sarajevo 2018”

slika

Savez udruženja organskih proizvođača – ORGANSKO FBIH u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i BioPharm International Consortium organizuje naučno-stručnu konferenciju pod nazivom “Razvoj organskih proizvoda i plasman na međunarodno tržište”. Konferencija će se održati 07.11.2018. godine (srijeda) u prostorijama Vanjskotrgovinske komore, sa početkom u 10:00 sati.

Pozivamo sve zainteresovane da prisustvuju naučno-stručnoj konferenciji i podrže sektor organske poljoprivredne proizvodnje.

Savez udruženja organskih proizvođača FBIH – ORGANSKO FBIH organizuje manifestaciju “Dani organske proizvodnje – Sarajevo 2018” koja će se održati na Trgu djece Sarajeva od 07.11. do 09.11.2018. godine.

Učesnici na sajmu će biti certifikovani organski proizvođači koji će našim građanima ponuditi ekološki uzgojene, organske proizvode.

Pozivamo sve proizvođače koji posjeduju važeći certifikat za organsku proizvodnju da se prijave za učešće na tradicionalnoj manifestaciji na e-mail: info@organskofbih.ba ili pozivom na telefon: 061 781 130. 

“Našim građanima – Naš proizvod.”

“Tako jednostavno, tako zdravo – ORGANSKO!”

26/10/2018|

Gostovanje predsjednika i članova Saveza ORGANSKO FBIH u emisiji “Zelena panorama”

U novom izdanju emisije “Zelena panorama” koja se emituje na programu Federalne televizije, pogledajte prilog o novootvorenom Organic restoranu: http://www.federalna.ba/bhs/vijest/252977/14102018

organic rest.

Prateći potražnju tržišta za organskim, zdravim proizvodima, član Saveza ORGANSKO FBIH, Organic ba se odlučio za pozitivan iskorak, te ponudio našim građanima jedinstven ambijent u kojem mogu uživati u organskim obrocima pripremljenim po evropskim standardima.

Savez ORGANSKO FBIH aktivno prati u kojem se smjeru kreću evropski trendovi vezani za organsku hranu, te je pored organske kozmetike, koja će uskoro biti prisutna na tržištu Balkana, okupio certificirane organske proizvođače od čijih će se proizvoda u novootvorenom restoranu pripremati zdrava organska jela.

Na otvorenju restorana je bio i vrhunski bh. kuhar Nihad Mameledžija koji će pratiti recepture, te davati stručne smjernice.

Pozivamo sve ljubitelje zdrave, organske hrane da posjete Organic restoran te podrže organsku poljoprivrednu proizvodnju!

“Našim građanima – Naš proizvod.”

“Tako jednostavno, tako zdravo – ORGANSKO!”

15/10/2018|