Najava manifestacije “Dani organske proizvodnje 2018.” SBK/KSB

ORGANSKO FBIH u saradnji sa zemljoradničkom zadrugom “AT” p.o. Donji Vakuf i Udruženjem građana “Zdrava malina” Gornji Vakuf – Uskoplje u narednom periodu organizuje manifestaciju “Dani organske proizvodnje 2018.” SBK/KSB. Održavanje manifestacije će biti upriličeno u narednim mjestima:

  • Donji Vakuf, 17.04.2018., plato ispred hotela Vrbas – izložba organskih proizvoda;
  • Gornji Vakuf – Uskoplje, 18.04.2018., ispred zgrade Javnog komunalnog preduzeća – izložba organskih proizvoda;
  • Bugojno, 20.04.2018., ulica Zlatnih ljiljana – izložba organskih proizvoda.

Predavanja će se održati na sljedećim lokacijama:

  • Donji Vakuf, 17.04.2018., velika sala općine Donji Vakuf, od 10-12 sati;
  • Gornji Vakuf – Uskoplje, 18.04.2018., sala Centra za obrazovanje, kulturu i sport, od 10-12 sati;
  • Bugojno, 19.04.2018., Kristalna sala općine Bugojno, od 11-13 sati.

Naredne teme će biti predmet interesovanja:

  • “Ekonomija ruralnih područja/ poljoprivreda”
  • “Zakon o organskoj poljoprivredi”

Predavači su mr.oec. Sejad Herceg i mr. teh. Nermin Šutković.

Pozivamo Vas da prisustvujete navedenim manifestacijama i podržite sektor organske poljoprivredne proizvodnje.

“Tako jednostavno, tako zdravo – ORGANSKO!”

09/04/2018|

Skup organskih proizvođača u Mađarskoj

BUDIMPEŠTA – U Mađarskoj, u mjestu Tata održana je studijska posjeta za organske proizvođače i medije iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Moldavije u okviru Međunarodnog projekta “Socijalno uključivanje i osnaživanje mladih kroz podršku razvoju centra za učenje o organskoj proizvodnji” čiji je nosilac Centar za organsku proizvodnju u Selenči.

Cilj tog projekta je da učesnici stiču nova znanja i vještine u organskoj proizvodnji. Domaćin skupa bila je Raba Duna Vag, evropska grupa za teritorijalnu saradnju iz Mađarske.

vdnevnik3-jpg_660x330

Učesnici skupa imali su priliku da saznaju novine u zakonskoj regulativi Evropske unije u organskoj proizvodnji, ali i da se informišu i o površinama pod organskom proizvodnjom, kao i podsticajnoj politici za organske proizvođače u Mađarskoj, Moldaviji, BiH i Srbiji.

U Mađarskoj površine pod organskom proizvodnjom iznose 190.000 hektara. U zavisnosti od vrste proizvodnje, podsticajna podrška je različita.

U Moldaviji se pod organskom proizvodnjom nalazi nešto više od 28.000 hektara.

U BiH u organskoj proizvodnji je blizu 900 hektara, a po podacima iz 2012. godine tom proizvodnjom bavi se 170 proizvođača.

Organski proizvođači u Srbiji mogu računati na podsticajnu podršku ministarstva poljoprivrede gdje su uredbom o podsticajima za ovu proizvodnju predviđena sredstva u iznosu od 110 miliona dinara. Takođe, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu podstiče organsku proizvodnju sufinansiranjem troškova kontrole i certifikacije i za ovu godinu određeno je za te namjene 10 miliona dinara.

Izvor: Radio Televizija Vojvodine

 

 

 

 

09/04/2018|

Organsko ili ne, moramo provjeriti – U BiH ne postoji znak, organski proizvod moguće prepoznati isključivo preko sertifikata

Da li vam se često dešava da vam prodavci na pijaci ili u radnjama nude “čisto organski proizvod”, a vi niste sigurni da on spada u tu kategoriju? Iako postoji mnogo proizvođača koji poštuju kriterijume organske proizvodnje u poljoprivredi, a nisu pokrenuli proces da to i zvanično potvrde kod nadležnih institucija, jedini način da zaista znamo da li je neki proizvod organski jeste da provjerimo da li posjeduje serftikat.
Kako u BiH ne postoji oznaka za organski proizvod, u većini slučajeva se takav proizvod prepoznaje preko sertifikata, kažu za portal eKapija u Savezu udruženja organskih proizvođača Federacije BiH – Organsko FBiH.

– U BiH ne postoji označavanje organskog proizvoda, a znak treba da izda entitetsko ministarstvo koje je donijelo i zakon. Sertifikat izdaje sertifikacijsko tijelo koje prati proceduru, a na području BiH postoji pet takvih sertifikacijskih kuća – ističe Sejad Herceg, predsjednik udruženja Organsko FBiH. 

Na nivou BiH, Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine – BATA izdaje akreditaciju sertifikacijskim kućama. Iako trenutno nijedno sertifikacijsko tijelo nema akreditaciju BATA-e, navodi Herceg, one su akreditovane po međunarodnim procedurama. 

Da li je “organsko” zaista organsko

Herceg kaže da kada proizvođač dobije sertifikat i status “organsko” za određeni proizvod, možemo biti sigurni da to zaista i jeste.

– Kuće koje rade sertifikaciju uglavnom dolaze iz EU tako da svaki proizvođač mora da ispuni regulativu 834. Proizvod mora da bude proizveden po svim standardima koje nalaže zakon u BiH, a zakon je urađen po istoj regulativi.

U BiH ne postoji registar organskih proizvođača, ali prema podacima kojima raspolaže Udruženje Organsko FBiH, u Federaciji BiH ih ima od 55 do 60, dok u Republici Srpskoj oko 15-20 organskih proizvođača.

– Svaki proizvođač u organskoj proizvodnji mora imati sertifikat. Ako je u prelaznom periodu on ima status “u konverziji”, a kad ispuni sve procedure dobija sertifikat “organski” – dodaje Herceg. 

U banjalučkom udruženju Zdrava logika kažu da u svakoj zemlji pravilnici jasno definišu koja proizvodnja je organska i koje mjere obuhvata: izbor vrsti i sorti biljaka, plodored, sistem obrade zemljišta, sredstva koja su dozvoljena za korištenje u ovom načinu proizvodnje, način đubrenja, način suzbijanja biljnih bolesti, štetočina i korova.
– Ukoliko su zemljišta prije bila tretirana hemikalijama nedozvoljenim u sistemu organske proizvodnje ili se trenutno ne ispunjavaju uslovi za organsku proizvodnju, potrebno je da se uđe u proces konverzije čija dužina trajanja je od 3-5 godina – kažu iz Zdrave logike.

Nekad je dovoljno da biljka nije prskana 

U BiH postoji značajan broj proizvođača koji rade na bazi organske proizvodnje, ali bez sertifikacije, navode u udruženju Zdrava logika.

– Većini malih gazdinstava sertifikacija je izuzetan trošak i dok se ne obezbijedi 100% plasman njihovih proizvoda po odgovarajućoj cijeni, malo ko će se odlučiti da dobije taj papir. Svaki proizvođač koji proizvodi putem principa organske proizvodnje, bez obzira da li ima sertifikat ili ne, može da se reklamira na našoj web platformi i obezbijedi sebi plasman svojih proizvoda u šest lokalnih prodavnica sa kojima imamo ugovor. Za proizvođače koji nemaju sertifikat obaveza je da dostave potvrdu Centra za javno zdravlje da su proizvodi koje nudi bez pesticida – kažu sagovornici eKapije.

Dodaju, međutim, da je potvrda da biljka nije prskana samo “prelazna” varijanta za one proizvođače koji nemaju sertifikat.

– Cilj nam je da svi proizvođači koji već proizvode po principima organske proizvodnje dobiju i potvrdu za to, odnosno, sertifikat. Samo na taj način proizvod može imati odgovarajuću cijenu i dugotrajan plasman na našem i inostranom tržištu.

U Zdravoj logici navode kako je učestalo mišljenje da su samo naizgled “neugledni” proizvodi i proizvodi koji “imaju crva”, oni koji nisu prskani, što svakako nije istina.

– Sigurno je da su biljke u organskoj proizvodnji dodatno izložene različitim stresovima, te često imaju manji plod, ali i organski proizvodi mogu izgledati savršeno, sa potpunom punoćom boje i ukusa. Opet, jedini siguran način prepoznavanja je sertifikat.

Cijena organskih proizvoda 

Organski proizvodi svakako imaju malo veću cijenu u odnosu na one koje su konvencionalno proizvedeni. U Zdravoj logici kažu da je to i opravdano, jer ovaj vid proizvodnje zahtijeva više radne snage, ulaganja i vremena, te je stoga razumljiva ova računica.

– Međutim, ukoliko dugoročno gledate i razumijete da ste ulaganjem u organsku, zdravu hranu uložili u svoje zdravlje, raspoloženje i produktivnost, shvatićete da je najjeftiniji način ishrane – poručuju iz Zdrave logike.

Regulativa 

Ipak, kada je riječ o ovoj proizvodnji, ostaje još mnogo toga se uradi na polju zakonske regulative. FBiH je usvojila Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji 2016. godine, čime su se stekli uslovi da organski proizvođači mogu ostvariti podsticaje.

– Potrebno je svakako donijeti sve podzakonske akte, oformiti kontrolno tijelo koje će pratiti rad sertifikacijskih kuća i izdavati im akreditaciju, urediti registar, usvojiti znak za organski proizvod, urediti poticajne mjere. Nadamo se što skorijem usvajanju znaka i registra – kaže Sejad Herceg, predsjednik udruženja Organsko FBiH. 

U Republici Srpskoj ova oblast je regulisana Zakonom o organskoj proizvodnji od 2013. godine i pravilnicima koji su naknadno usvojeni. U završnoj fazi je i Pravilnik o uslovima i načinu skladištenja, prevozu i stavljanju u promet organskih proizvoda, potvrdili su u Ministarstvu poljoprivrede RS za portal eKapija.

Izvor: ekapija.com
03/04/2018|

Javna rasprava – Nacrt Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih potpora po modelu ruralnog razvoja

 

Obaijesti-i-javne-rasprave-1

Obavještavamo Vas da je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pripremilo Nacrt Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih potpora po modelu ruralnog razvoja.

Tekst ovog dokumenta možete preuzeti ovdje.

Pozivamo sve zainteresirane da svoje komentare, sugestije i prijedloge na ovaj dokument dostave  do 30.03.2018.godine u elektronskoj formi na adrese: pejo.janjic@fmpvs.gov.ba

ili u pisanoj formi na adresu:

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Ul. Marka Marulića br.2

71000 Sarajevo

Nakon završetka postupka sudjelovanja javnosti, navedeni dokument Nacrt Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih potpora po modelu ruralnog razvoja bit će dorađen i isti upućen na daljnju zakonom propisanu proceduru.

Izvor: fmpvs.gov.ba

22/03/2018|

Trening za savjetnike u organskoj proizvodnji u Mađarskoj

Capture

Centar za organsku proizvodnju Selenča (COPS), kao nosilac međunarodnog projekta koji za cilj ima osnaživanje mladih poljoprivrednika, učestvovaće na stručnom skupu u Mađarskoj – treningu za savjetnike u organskoj proizvodnji u mjestu Tata (Tatabanya), Mađarska.

Članovi Centra zajedno sa organskim proizvođačima iz Bosne i Hercegovine i Moldavije, biće obučeni za prenos dodatnih znanja mladim poljoprivrednicima u tim zemljama kroz program edukacija koji će organizovati partneri na projektu Raba-Duna-Vag European Grouping for Territorial Cooperation – RDV EGTC.

Trening za savjetnike u organskoj proizvodnji se realizuje kako bi proizvođači, početnici u organskoj poljoprivredi, stekli dodatna znanja i iskustva od svojih kolega, farmera iz drugih zemalja i u skladu sa tekućim praksama u Evropskoj uniji.

Najavljeni trening za savjetnike iz Srbije kao i drugih zemalja, učesnica u projektu „Socijalno uključivanje i osnaživanje mladih kroz podršku razvoju centra za učenje u organskoj proizvodnji“(Social Inclusion and Empowerment of Youth Through Support to Development of LC in Eco production), finansiranog iz Višegradskog fonda (Visegrad Fund), trajaće od 25. marta do 29. marta 2018. godine.

U okviru treninga, mladi poljoprivredni proizvođači će biti edukovani o EU regulativama u oblasti organske proizvodnje i prerade, izvoznim mogućnostima kroz praktične primjere i posjete preduzećima koji to već rade, principima i inovativnim metodama i konceptima u organskoj proizvodnji i dr. Pored navedenog, planirane su i posjete eko selima u mjestu Agostyany, kao i drugim lokalnim proizvođačima.

Ovom stručnom skupu o organskoj proizvodnji prisustvovaće i mediji iz Srbije, specijalizovani za poljoprivredu, s obzirom na to da je jedan od ciljeva projekta i edukacija medija u ovoj oblasti. Kroz ovaj edukativni model, dizajniran s ciljem jačanja ukupnih kapaciteta medija, novinari će steći nova znanja i u pogledu zakonodavstva EU koje se tiče organske proizvodnje, i u pogledu principa i tehnologija koje se primjenjuju u ovoj vrsti poljoprivrede. Na taj način biće povećan nivo izrade kvalitetnog medijskog sadržaja, što će doprinijeti popularizaciji i promociji vrijednosti i značaja organske proizvodnje za ostanak i bolji život mladih u ruralnim područjima.

Inače, jedan od najvažnijih rezultata projekta je prenos iskustava i znanja zemalja V4 u oblasti organske proizvodnje mladima koji žele da počnu svoj posao u oblasti organske proizvodnje, ali i promocija i unapređenje uslova za bavljenje ovom proizvodnjom u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Moldaviji, što će doprinijeti ruralnom razvoju i ostanku mladih u seoskim sredinama.

Nosilac projekta „Socijalno uključivanje i osnaživanje mladih kroz podršku razvoju centra za učenje u organskoj proizvodnji“ je Centar za organsku proizvodnju Selenča, a u njemu učestvuju i Regionalna razvojna agencija Senec Pezinok iz Slovačke (Regional Development Agency Senec Pezinok – RDA SP), Asocijacija regionalnih brendova iz Češke (Association of regional brands – ARB), Savez udruženja organskih proizvođača FBiH iz Bosne i Hercegovine (Federation of Associations of organic producers FB&H – FAOP),  Nacionalna agencija za ruralni razvoj iz Moldavije (National Agency for Rural Development), te Raba-Duna-Vag, evropska grupa za teritorijalnu saradnju iz Mađarske (Raba-Duna-Vag European Grouping for Territorial Cooperation – RDV EGTC).

Izvor: organiccentar.rs

22/03/2018|