Za bolji plasman malinara u BiH neophodan veći plasman na domaćem tržištu

Na okruglom stolu “Distribucija svježe maline na domaćem tržištu” navedeno je da je ovogodišnja predložena otkupna cijena od jedne KM neprihvatljiva za proizvođače, nakon što je prošle godine iznosila tri KM, te da je povećanje potrošnje na domaćem tržištu jedan od načina za pomoć proizvođačima.
uzgoj-maline
Istraživanja su pokazala da potrošnja malina po stanovniku u BiH iznosi svega oko 920 grama godišnje što ostavlja dosta prostora za povećanje te potrošnje.
Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH, rekao je da je ta institucija uputila prijedlog nadležnom ministarstvu da proizvođačima i otkupljivačima budu osigurane subvencije u kriznim periodima.

Predsjednica Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH Jasminka Hadžiabdić navela je da bi potrošnja od četiri kilograma maline po stanovniku u BiH riješila probleme s kojim se proizvođači susreću u ovoj godini.

Dodala je da je prošle godine iz BiH izvezeno maline u vrijednosti od 56 miliona KM, ali je pozvala i bh. građane da se više maline nađe na njihovom jelovniku nego što je to bio slučaj u dosadašnjem periodu.

Analize USAID/Sweden FARMA II projekta pokazale su da je prisustvo svježe maline u trgovini i ugostiteljstvu vrlo ograničeno – tek oko 40 posto prodajnih i manje od 30 posto ugostiteljskih objekata u svojoj ponudi ima svježu malinu ili proizvode na bazi maline.

Izvor: www.fena.ba
28/06/2017|

Proizvodnja organske hrane – šansa za BiH

BiH je zemlja sa velikim, ali neiskorištenim potencijalima za proizvodnju organske hrane u kojoj bi se, prema tvrdnjama stručnjaka, moglo dobiti i 8.000 novih radnih mjesta.

Hidajeta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Hidajeta Ibrak je organsku hranu počela proizvoditi za sopstvene potrebe. Prijatelji i komšije uskoro su uvidjeli da je Hidajetino voće i povrće mnogo ukusnije i kvalitetnije od raznih „plastičnih“ proizvoda koji se posljednjih godina u velikim količinama mogu naći na pijacama u BiH. „Kćerka mi je bila bolesna i doktorica nam je preporučila da koristimo isključivo organsku hranu. Prvo sam počela praviti sokove, a onda i ostalo. Brzo se pročulo da je naše voće i povrće kvalitetno. Uskoro su uslijedile i prve narudžbe i za godinu dana počeli smo prodavati naše proizvode. Prednosti su brojne. Zdravo se hranimo i zarađujem za sebe i svoju porodicu. Rad je naporan, ali se isplati više od čekanja neke mizerne mjesečne plate. Dok sam zdrava, radit ću”, kaže Hidajeta Ibrak.

đubrivo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ibrak se deset godina uspješno bavi poljoprivredom u sarajevskom naselju Briješće. Na ekološki zdravom zemljištu uzgaja voće i povrće bez upotrebe vještačkih sredstava. Priznaje da je borba s konkurencijom teška, jer besparica ljude tjera da kupuju manje kvalitetne i jeftinije voće i povrće. Ipak, proda sve što proizvede. „Mi se borimo kvalitetom, a ne spuštanjem cijena i čvrsto stojimo iza svojih proizvoda. Kod nas nema nikakve hemije, sve je prirodno. Takva proizvodnja je puno zahtjevnija, ali kupci na kraju prepoznaju i cijene kvalitet”, kaže Hidajeta.

Potencijali BiH u proizvodnji organske hrane

BiH ima velike potencijale u proizvodnji organske hrane, ali je još uvijek malo onih koji žele iskoristiti te pogodnosti. Potvrđuje to za Deutsche Welle i Sejad Herceg, predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača Federacije BiH i finansijski menadžer organskih proizvođača Jugoistočne Evrope, registrovanih u njemačkom Berlinu. Sejad Herceg je svoje organsko „carstvo“ podigao na oko 1,7 hekatara plantaža u općini Novi Travnik.

Sejad

 

 

 

 

 

 

 

 

 

„Do rata sam radio u vojnom pogonu, ali sam poslije odlučio da se ‘zakopam’ u naše prirodno bogatstvo kojeg u BiH ima u izobilju. Raščistio sam parcele koje danas daju proizvode sa kojima osvajamo zlatne medalje za kvalitet. Certificirali smo proizvode i radimo po standardima koji reguliraju proizvodnju organske hrane. Proizvodimo sve povrtlarske kulture, imamo zasade maline, te proizvodne pogone za preradu ljekovitog bilja. Većinom smo fokusirani na preradu, proizvodnju i sakupljanje ljekovitog bilja“, kaže Herceg.

Haotično stanje na tržištu

Misija Saveza udruženja organskih proizvođača u Federaciji vezana je za ekonomiju ruralnih područja u BiH. „Želimo pomoći ljudima da svoju proizvodnju dovedu do ekonomski isplativog nivoa. Kompjuteri i mašine ne mogu proizvesti krompir, ne mogu proizvoditi hranu. To može samo čovjek, poljoprivrednik. Zato smo odlučili da i kroz saradnju s medijima ukažemo na značaj organske hrane, hrane koja nema nuspojava ali ima puno vitamina i energenata. To je hrana koja će nas poštediti brojnih ljekarskih intervencija i koja je u konačnici i ekonomski isplativija“, ističe Herceg.

paradajz

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Konkurencija je velika, što ne bi bio toliki problem da BiH ima strateški pristup poljoprivredi. Naš sagovornik podsjeća da ova zemlja uprkos izuzetno složenoj strukturi nema ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou. Kako proizvodnja organske hrane u BiH zakonski dugo nije bila regulirana, na tržištu je vladalo „haotično“ stanje. Organskim se nazivalo i voće i povrće proizvedeno uz upotrebu vještačkih đubriva, dok se pod krinkom „zdrave hrane“ u BiH prodavala škart roba, odnosno roba slabije kvalitete koja nije mogla proći na tržištima razvijenih evropskih zemalja.

Mogućnosti i perspektive

„Na nivou Federacije je donesen prvi zakon o organskoj poljoprivredi i sada radimo na izradi podzakonskih akata koji bi trebali regulirati sva pitanja iz ove oblasti. Poljoprivrednici trebaju poticajne mjere. Proizvodnja organske hrane treba konkretniju podršku, jer ona može biti motor kompletne bh. ekonomije.

Herceg

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potražnja za organskim proizvodima u stalnom je porastu u Evropi i izvjesno je da će ona potrajati narednih dvadeset ili trideset godina. Za nas je to velika šansa, s obzirom na naše resurse i prirodna bogatstva. To je i šansa za otvaranje novih radnih mjesta, a ujedno i najbolji način da ljude zadržimo na ruralnim područjima“, kaže Herceg. On ističe da je Vladi Federacije BiH predložen strateški plan proizvodnje organske hrane prema kojem bi na oko 47.000 hektara bilo moguće otvoriti 7.000 do 8.000 novih radnih mjesta.

Izvor: m.dw.com

19/06/2017|

Predstavnički dom PFBiH usvojio zaključke za poboljšanje stanja u poljoprivredi

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH usvojili su juče (14.06.2017. godine) zaključke Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, koji su donijeti nakon razmatranja stanja u poljoprivredi u Federaciji BiH.

predstavnicki dom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Jednim od zaključaka, Vlada Federacije BiH zadužuje se da u 2017. osigura sredstva iz klirinškog duga za izmirenje svih naslijeđenih dugovanja u poljoprivredi kroz izmjene i dopune ovogodišnjeg budžeta.

Također, Vlada se obavezuje da osigura sredstava u federalnom budžetu za poljoprivredu i prehrambenu industriju u skladu sa Srednjoročnom strategijom razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH 2015-2019 godina i Zakonom o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju FBiH, kao i da što prije usvoji program ruralnog razvoja Federacije BiH za 2016.-2020. godinu, te u njega uključi Program javnih investicija u Federaciji.

U slučaju ekstremnih poremećaja na tržištu jagodičastog voća (maline) Federalna vlada, vlade kantona, gradovi i općine obavezuju se da osiguraju sredstva za subvencije proizvođačima jagodičastog voća (maline).

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaduženo je da do 30. oktobra prikupi informacije s terena o investicijama u periodu 2012.-2017. u poljoprivrednom sektoru i o tome informira Vladu Federacije BiH.

To ministarstvo, prema zaključku, treba da pokrene izmjenu Srednjoročne srategije razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH 2015-2019 godina, te po hitnoj proceduri dostavi zakonske propise koji se odnose na: Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o poljoprivredi i Zakon o veterinarstvu.

Federalno ministarstvo finansija obavezuje se za prioritetnu i redovnu isplatu poticaja klijentima iz sektora poljoprivrede u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta FBiH.

Osim toga, data je podrška prijedlogu zakona o doprinosima, kojim se utvrđuje povlaštena porezna osnovica za zaposlene u poljoprivredi, koju je predložilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Također, Vlada je zadužena da osigura preduvjete za jednostavniji pristup kreditima za poljoprivrednike, a to znači dostupnost kredita s povoljnijom kamatnom stopom do 2,5 posto uz grace razdoblje od dvije godine i rokom otplate do 15 godina za poljoprivredni sektor kod Razvojne banke FBiH i regresiranje kamata na kredite za kapitalna ulaganja u poljoprivredi kod Razvojne banke.

Uz to, kako se navodi u zaključku, potrebno je započeti aktivnosti na formiranju garantnog fonda Federacije BiH kod Razvojne banke FBiH za kredite namijenjene za kapitalna ulaganja u poljoprivrednom sektoru u skladu sa Zakonom o poljoprivredi, te otvoriti revolving kreditnu liniju za isplatu dugovanja i redovnu isplatu poticaja u poljoprivredi.

Istovremeno, Vlada se zadužuje da osigura sredstva za Federalnu direkciju robnih rezervi radi intervencija na tržištu i otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda za potrebe Robnih rezervi u periodu poremećaja na tržištu i tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda koje utvrdi Vlada.

Zbog zaštite poljoprivrednog zemljišta i objekata od poplava i drugih prirodnih nesreća Federalna vlada, odnosno izvršni organi gradova i općina obavezuju se da osiguraju sredstva. U tom pogledu zaključeno je da treba ograničiti proizvodnju određenih poljoprivrednih proizvoda na kontaminiranom zemljištu, zabraniti ispuštanja otpadnih materija, te naplatiti troškove remedijacije kontaminiranog poljoprivrednog zemljišta i troškove nanesene poljoprivrednim proizvođačima.

Federalno ministarstvo pravde zaduženo je da poduzme aktivnosti na izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima FBiH kako bi se utvrdilo da se odredbe člana 338. ne odnose na poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu.

Od nižih nivoa vlasti (kantona, gradova i općina) traži se da stvore uvjete i osiguraju potrebna sredstva za registraciju/legalizaciju štalskih objekata i drugih poljoprivredno-prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta, što će biti uvjet za korištenje poticajnih sredstava s federalnog nivoa.

Nadležnim institucijama J.P. ,,Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo i J.P. ,,Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar preporučuje da osiguraju niže cijene električne energije i druge institucije da smanje ili ukinu fiskalne i parafiskalne namete za poljoprivredni sektor.

Federalna ministarstva saobraćaja i komunikacija, unutrašnjih poslova, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaduženo je da uredi zakonsku regulativu, koja se odnosi na poseban status specijalnih pčelarskih vozila za prijevoz pčelinjaka i drugih poljoprivrednih vozila.

Sugerirano je da se stavi u funkciju zadružni savez Federacije BiH, kao i zadruge zbog samog društvenog značaja otkupa i kooperacije koju zadruge u Federaciji BiH obavljaju.

Za praćenje realizacije navedenih zaključaka zadužen je Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Izvor: www.fmpvs.gov.ba

15/06/2017|

Predstavnici bh. malinara održali sastanak sa ministrom Dedićem

U Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva juče je održan sastanak na kojem su prisustvovali ministar Šemsudin Dedić sa saradnicima, te predstavnici Koordinacije udruženja i proizvođača jagodičasto-bobičastog voća, formirane 05.06.2017. godine u Travniku.

slikaaa

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sastanku su ispred Koordinacije prisustvovali: Edin Mameledžija (predsjednik), Irfan Hadžić (USK), Almir Dedić (TK), Katica Đuran (Kanton 10), Admir Durmo (ZDK) i Ljubiša Živanić (Republika Srpska).

Ministru su predati sljedeći zahtjevi malinara:

  • Zahtjevamo da se malina uvrsti u strateški proizvod Bosne i Hercegovine i potpomogne programima poticaja.
  • Da se odmah riješi pitanje isplate maline na prostoru Krajine, Zenice i svih ostalih mjesta Bosne i Hercegovine gdje to nije riješeno, te da se utvrdi šta je problem, jer se ulazi u novu sezonu, a da malinari nisu isplaćeni za prethodni period. Ako je to nadležnost nekog drugog ministarstva ministarstva pravde, ministarstva finansija insistiramo na njegovom hitnom rješavanju. Ukoliko se ustanovi da su vlasnici hladnjača prevarili malinare, zahtjevamo da se po hitnom postupku na lice mjesta pošalje inspekcija, da se te takve hladnjače zatvore, da se rasproda imovina i da se od tih sredstava malinarima isplati njihov zarađeni novac.
  • Da svi vlasnici hladnjača po hitnom postupku izbace iz ugovora akontativnu cijenu od 1 KM, i da se ostavi prazan prostor kako bi se u skladu sa uslovima na tržištu mogla formirati kvalitetna akontativna cijena. Zahtijevamo hitnost u postupanju, jer to djeluje destruktivno na malinare, dešava se stagnacija, budi se revolt i javlja se bunt. Dakle, to mora da se uradi ODMAH, a da se u narednih 10 dana, odgode protesti i blokade. Mi ćemo uraditi sve da ih odgodimo, a da se u narednih 10 dana formira tim, ispred ministarstva i nas, koji će definisati šta je to proizvodna cijena, šta je to za proizvođača nula, koji su to kriteriji.
  • Isto tako, zahtjevamo da se hladnjačari  izjasne u čemu  je njihov problem, koliki su to njihovi troškovi, koliki je njihov transport, da svi vidimo gdje je najuže grlo, gdje možemo inputirati, ako ćemo inputirati, a gdje ćemo odbijati ili rezati.
  • Obavezno, obezbjediti 0,30 feninga po kilogramu poticaja za kilogram proizvedene maline, na prostoru Federacije BiH, te tako malinare staviti u isti položaj sa drugim poljoprivrednim proizvođačima, na primjer proizvođačima mlijeka. Bez obzira, bila te godine dobra ili loša cijena maline. Ako se mogao dati poticaj od 0.50 KM za sadnicu, onda se mora dati i poticaj po kilogramu finalnog proizvoda u iznosu od 0.30 feninga. Kome će ići tih 30 feninga, proizvođaču, knjigovodstvu, programu zaštite,  te stvari ćemo rješavati u hodu. Tražimo to, jer mljekari imaju 30 feninga po litri predanog mlijeka.
  • Pod hitno uvesti kontrole hladnjača, a ta kontrola podrazumjeva; – validnost ugovora, tražimo da se ustanovi validnost ugovora, na ugovorima stoje takve tačke, koje nemaju smisla, kao na primjer da će se malina platiti kada se proda, da ne znaju kada će platiti malinu, da se roba uzme, a da se roba ne plaća, da se sa robom trguje. Mi pozivamo da se hladnjačarima  pomogne prodati malina. Malinari su dovedeni da razmišljaju da upotrijebe zabranjene preparate, a onda imamo ugroženu kompletnu proizvodnju maline u BiH. Imamo informacije, da su ljudi kupili zabranjena sredstva, da će ljudi oprskati jednu berbu maline, i da će svi hladnjačari dobiti po jednu količinu zaražene maline. Ljudi su u revoltu spremni na svašta.
  • Da ministarstvo podrži kompletiranje i održavanje baze podataka malinara, koju smo već u dobroj mjeri kreirali, da je podrže kao zvaničnu i istu finansijski potpomognu, da napokon nakon toliko godina ustanovimo koliko imamo malinjaka i pod kojim sortama.
  • Da se tačno kaže, koliki je kapacitet hladnjača, koje hladnjače su isplatile malinare, koje nisu, koje su likvidne, koje su nelikvidne, koje zapošljavaju radnike, koje iskorištavaju radnike, naš stav je da imamo precizne podatke i jednih i drugih.
  • Tražimo sastanak sa ministarstvom pravde, da ga inicira ministarstvo poljoprivrede da vidimo ugovore ili ako ministarstvo može dati nadležnost pravnoj službi ministarstva pravde da se ispitaju ugovori. Molimo ministarstvo pravde i ministarstvo poljoprivrede, da sačine validne ugovore, a koji će biti jedinstveni za sve otkupljivače, da to bude zakonski akt kojim bi se uredilo poslovanje hladnjača. Kao što se napravio pravilnik o visini ispušnih gasova gdje se dobije kategorija prisutnosti ispušnih gasova. Da se isto tako, napravi ugovor-urnek i za hladnjačare. Mora hladnjača imati takav ugovor, s akcentom na definisanje isplate.
  • Tražimo uključivanje Razvojene banke FBiH tako što će pomoći hladnjačarima sa kreditima sa niskom kamatnom stopom, a koji će se koristiti za isplatu malinara.

Na sastanku je dogovoreno formiranje Radne grupe koju će činiti 5 članova, a koja će utvrditi donju stvarnu proizvodnu cijenu maline. Komisija će u roku od 10 dana donijeti zvaničnu odluku, a ministarstvo podržati u cilju zaštite proizvodnje maline na prostoru Federacije. U radnoj grupi je i predsjednik Koordinacije, Edin Mameledžija.

Dogovoreno je i da se sve relevantne institucije uključe u procese brendiranja i reklamiranja naše maline, kako bi ovaj proizvod stekao zasluženu poziciju na svjetskom tržištu.

Ministar će pokušati inicirati sastanak svih relevantnih ministarstava, kako bi se propratila prodaja i izvoz maline, na način da ni jedan kamion ne može izaći a da se ne utvrdi stvarna cijena, a koja će se koristiti u formiranju konačne cijene maline.

“Podrška ministra Dedića i njegova iskrena susretljivost su nam svima ulili veliku dozu optimizma da će malinarstvo u našoj državi imati ozbiljnu perspektivu.  U toku su velike promjene u ovoj oblasti, radimo nešto što niko nije uspio uraditi za prethodnih 17 godina, a konačno je okupljena ekipa vrijednih ljudi koja u saradnji sa nadležnim vlastima ovu oblast može istinski regulisati na zadovoljstvo svih” – izjavio je za Agenciju DAN Edin Mameledžija, predsjednik Koordinacije udruženja i proizvođača jagodičasto-bobičastog voća.

Izvor: www.dan.ba

 

15/06/2017|

Vijeće ministara izdvaja 750.000 KM za promovisanje domaće proizvodnje

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o kriterijima za raspodjelu tekućih grantova odobrenih Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine za podršku sajamskim i drugim manifestacijama i aktivnostima u zemlji i inostranstvu u svrhu promocije domaće proizvodnje u 2017. godini.

377866-XXL

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Od ukupno odobrenih 750.000 KM u svrhu promocije domaće proizvodnje, za podršku sajamskim i drugim manifestacijama u zemlji namijenjeno je 385.000 KM, a 365.000 KM za državnu podršku sajamskim i drugim manifestacijama u inostranstvu.

Pravo na dodjelu ovih sredstava imaće organizatori koji imaju iskustvo u organiziranju sajmova, organizatori sajamskih manifestacija s međunarodnim karakterom, te organizatori koji će putem sajamske manifestacije promovisati domaću proizvodnju.

Uz aplikaciju za dodjelu sredstava organizatori treba da dostave pisanu izjavu da će razmjerno dobijenim sredstvima umanjiti troškove učešća domaćim kompanijama, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.

Izvor: www.fena.ba

 

14/06/2017|