Promovisan Farmer portal

slikaa

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu predstavio Farmer portal (www.farmerportal.ba), putem kojeg će svaki registrovani poljoprivrednik moći provjeriti na koje poticaje ima pravo, preuzeti obrasce za prijavu i pratiti status podnesenih zahtjeva, a općinske, kantonalne i federalne institucije i inspekcije će moći lakše vršiti kontrolu i nadzor nad trošenjem sredstava.

– Na ovaj način ćemo ubrzati i pojednostaviti poces prijave za poticaje, a prije svega, učinit ćemo ga transparentnim – kazao je Dedić.

Pokretanjem portala resorno ministarstvo je krunisalo proces kompletiranja poljoprivrednog informacionog sistema, što je jedna od obaveza na putu ka Evropskoj uniji.

– Konačno imamo tačan popis poljoprivrednika i znamo kojom se vrstom djelatnosti bave. Ovi podaci će nam omogućiti da bolje planiramo raspodjelu budžetskih sredstava, te da uredimo sistem dodjele poticaja – istakao je Dedić.

Samo registrovani poljoprivrednici moći će aplicirati za poticaje, kao i za potpore iz pretpristupnih fondova EU. To će, dodao je Dedić, eliminirati mogućnost bilo kakve zloupotrebe, odnosno da novac za poljoprivednike dobije neko ko od poljoprivrede zapravo ne živi.

Na današnjoj prezentaciji Farmer portala konsultant u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kenan Karahasanović naglasio je da je portal vidljivi i javno dostupni segment veoma složenog informacionog sistema na čijoj je realizaciji rađeno u protekloj godini.

U ime poljoprivrednih proizvođača je Sejad Herceg zahvalio Federalnom ministarstvu na naporima da bi bio uspostavljen Farmer portal, koji će uveliko pomoći poljoprivrednicima u pristupu poticajnim sredstvima.

Današnjoj prezentaciji prisustvovali su predstavnici Udruženja poljoprivrednika FBiH, Udruženja proizvođača mlijeka FBiH, Udruženja peradara FBiH, Saveza organskih proizvođača FBiH, Zadružnog saveza FBiH, Udruženja ribara Ljubuški, Saveza lokalnih udruženja poljoprivrednika Unsko-sanskog kantona i Krajiške zemlje iz Cazina.

Izvor: www.fbihvlada.gov.ba

13/06/2017|

LIR projekat: Javni poziv za učešće u aktivnostima podizanja zasada trešnje, jagode i lješnjaka

lir

 

 

 

 

 

 

 

 

U okviru projekta „Lokalni integrisani razvoj“ (LIR), koji finansira Europska Unija (EU) a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH), objavljen je Javni poziv za izražavanje interesa za fizička lica iz ruralnih domaćinstava iz odabranih općina i gradova da apliciraju za dodjelu podrške za podizanje zasada trešnje, jagode i lješnjaka. Prijaviti se mogu fizička lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i koja žive na području sljedećih općina i gradova: Mostar, Konjic, Orašje, Odžak, Domaljevac-Šamac, Šamac, Žepče, Čelinac i Modriča.  Podnosioci se isključivo mogu prijaviti za jedan paket proizvodnje koji je predviđen za njihovu općinu ili grad. Npr. podnosioci sa područja Mostara mogu samo aplicirati za proizvodnju trešnje i jagode, dok podnosioci sa područja Orašja, Odžaka, Domaljevca-Šamca, Konjica, Žepča i Šamca isključivo mogu aplicirati za proizvodnju lješnjaka i jagode. Podnosioci sa područja Modriče i Čelinca mogu aplicirati za jedan od dvije predložene proizvodnje: a) za proizvodnju lješnjaka i jagode, ili b) za proizvodnju trešnje i jagode.

LIR projekat će kroz ciljane intervencije direktno podržavati ruralna domaćinstva kako bi se povećala cjelokupna ekonomska aktivnost u ciljanim zajednicama i produktivnost lanaca vrijednosti koji su identifikovani kao prioritetni na osnovu izvršenih analiza lanaca vrijednosti, rezultirajući uspostavom održivih poljoprivrednih gazdinstava i dugoročnim izvorima prihoda za navedena domaćinstva. Poseban fokus će biti na ranjivim kategorijama stanovništva u koje spadaju povratnici i raseljena lica, domaćinstva pogođena poplavama tokom 2014. godine, osobe sa invaliditetom, Romi i pripadnici ostalih manjina, mladi i žene iz ugroženih sredina te dugoročno nezaposleni. Više informacija možete naći u Javnom pozivu koji možete preuzeti na ovoj stranici.

Rok za dostavljanje prijava je 30.6.2017. godine do 17:00 sati.

Aplikacije se mogu dostaviti putem putem pošte u UNDP ured: Zmaja od Bosne bb (UN House), Sarajevo.

Rezultati o izboru korisnika projekta bit će objavljeni na oglasnoj ploči općina i gradova i web stranici http://www.ba.undp.org.
Za sve dodatne informacije i pojašnjenja tokom perioda podnošenja prijava, podnosioci zahtjeva mogu direktno uputiti pitanja, upite i zahtjeve u pisanoj formi, na broj faksa +387 33 552 330 ili e-mail registry.ba@undp.org.

LIR projekat, koji se realizuje u periodu 2016.-2018. godina, primarno finansira Evropska unija a implementira UNDP BiH u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske i savezima opština/općina i gradova. Cilj LIR projekta je podizanje životnog standarda i povećanje socijalne kohezije u Bosni i Hercegovini putem inkluzivnog održivog socioekonomskog razvoja. Takođe, cilj je stimulacija odgovornog i dobrog upravljanja, ekonomske aktivnosti te promocija socijalne inkluzije na lokalnom nivou kroz integrisani lokalni razvoj, prvenstveno u područjima pogođenim poplavama i onim s velikim procentom povratnika i interno raseljenih lica. LIR projekat pruža podršku za 21 opštinu i grad koji su geografski i ekonomski povezane u četiri klastera, i to: Banja Luka, Bijeljina, Čelinac, Doboj, Foča, Goražde, Gradiška, Konjic, Mostar, Maglaj, Modriča, Novi Grad, Odžak, Orašje, Prijedor, Srebrenik, Šamac, Tuzla, Vareš, Žepče i Živinice.

Izvor: www.ba.undp.org

13/06/2017|

BiH prva u regionu označava GMO-free prehrambene proizvode

Bosna i Hercegovina je prva od 14 zemalja regiona koja je usvojila standarde za utvrđivanje proizvodnje i obilježavanje hrane proizvedene bez GMO, kao i standard za kontrolu genetski nemodifikovane proizvodnje zasnovane na riziku.
gmo
Agencija za sigurnost hrane BiH je u aprilu 2017. godine službeno objavila standarde u obliku smjernica o označavanju i kontroli prehrambenih proizvoda bez GMO.

S tim u vezi, njemački GIZ i Agencija za sigurnost hrane u BiH, u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, organizuju „Inicijalnu konferenciju o novousvojenim smjernicama za označavanje i kontrolu GMO-free prehrambenih proizvoda u BiH“, koja će se održati 13. juna 2017. godine u Sarajevu.

Razvoj regionalno usklađenih standarda za označavanje i kontrolu GMO-free prehrambenih proizvoda za zemlje dunavske regije je dogovoren između ministarstava poljoprivrede iz 14 zemalja regiona u okviru Dunav Soja deklaracije koju su potpisala i resorna ministarstava u BiH. Ovaj razvojni proces koji je uključivao pregled nacrta standarda od relevantnih institucija u BiH na državnom nivou, podržan je od GIZ projekta “GMO-free kvalitetna soja iz Dunavske regije”.

Izvor: www.indikator.ba

13/06/2017|

Privredna komora FBiH proizvođačima malina: Nema potrebe za brigu i ogorčenost

Cijena malina u 2017. godini bit će prema uslovima tržišta i nema mjesta niti potrebe za brigu, ogorčenost ili demotiviranost, poručuju iz Privredne komore Federacije BiH.

“Pad izvoznih cijena malina u 2016. godini imalo je za posljedicu nekonkurentnost naših malina na svjetskom tržištu te ogromne finansijke gubitke otkupljivača i izvoznika, a sve zbog visoko plaćene akontne cijene proizvođačima i nemogućnosti da se ta cijena usaglasi sa uslovima tržišta. Svjesni činjenice da u slučaju ponavljanja situacije iz 2016. godine (”kupi skuplje a prodaj jeftinije”) praktično bi značilo bankrot otkupljičava i izvoznika, a samim time i uništenja sektora jagodičastog voća, Udruženje otkupljivača i izvoznika koristi sve svoje resurse i mogućnosti da se spasi i održi nivou dostignutog razvoja proizodnje maline”, kaže se u saopćenju Komore.

Bosna i Hercegovina sa proizvodnjom malina od preko 25.000 tona je na 8. mjestu proizvođača u svijetu i sa 6.7 posto učestvuje u ukupnoj svjetskoj proizvodnji malina. Sa ovim udjelom u svjetskom tržištu, BiH je država koja preuzima cijene od drugih, kako kupovne tako i prodajne. Najveći naši konkureti su Poljska sa preko 150.000 tona i Srbija sa preko 80.0000 tona godišnje proizvodnje.

Cijena malina na svjetkom tržištu zavisi od ponude i potražnje, što znači da cijena može rasti i može padati. Ovo su činjenice i znače da ne živimo u izolovanom svijetu te da moramo pratiti i osluškivati poteze svojih konkurenata, a sve u cilju zaštite naše domaće proizvodnje, kažu iz Komore.

„U komunikaciji sa Resornim ministarstvom poljoprivrede FBIH te Parlamentom FBiH jasno je dato do znanja da je objektivno očekivati nižu otkupnu cijenu u ovoj godini u odnosu na prethodnu godinu. U ovom slučaju zatražena je podrška Vlade FBIH prema proizvođačima. Ako bude drugačije to će biti dobro za sve nas. Bitna je informacija na vrijeme.

Preporučujemo proizvođačima malina da nastave sa svojim predanim radom u povećanju količina i poboljšanju kvaliteta malina, te da ne nasjedaju na parcijalne ocjene i procjene Saveza, udruženja i drugih interesnih grupa koji ih pozivaju na bojkot otkupa, jer to zaista nije u njihovom interesu. Nakon nepovoljnih vremenskih uslova koje nam je donijela 2017.godina objavljena akontativna cijena može izazvati negativan psihološki efekat proizvođačima, ali bitno je naglasiti da akontativna cijena ne znači da će finalna cijena malina biti približna tom iznosu, te kao takva ne treba da izazove bojaznost kod proizvođača. Objavu akontne cijene treba shvatiti kao akontaciju za troškove a nikako kao cijenu otkupa. Cijena otkupa će se formirat na osnovu uslova tržišta, i sigurno je da neće niko biti oštećen u tome smislu. Cijena može biti viša a i niža od prošlogodišnje cijene.

Preporučujemo svim proizvođačima da se obavezno prijave za sve vrste poticaja na općinskom i kantolanom nivou kao i za paušalnu naknadu. U slučaju potrebe, zajedničim snagamo ćemo nastupiti za podršku i Vlade FBiH“, zaključuju iz Privredne komore Federacije BiH.

Izvor: www.klix.ba
01/06/2017|

Poljoprivrednici u FBiH strahuju od crnih oblaka, a vlast ne vidi potrebu za protivgradnom zaštitom

Tihomir Dejanović, v. d. direktora Protivgradne zaštite RS-a, govori nam kako protivgradnim raketama od 60 do 70 posto uspijevaju spriječiti velike vremenske nepogode kojima je inače podložan sjeverni dio BiH.

“Naš princip rada se zasniva na načinu koji Svjetska meteorološka organizacija smatra opravdanim, a to je unošenje srebrenog jodida u gradonosne oblake. U nekim zemljama on se unosi avionima, ali to je jako skupo. Jedna raketa na pet kilometara kubnih oblaka formira od deset do 15 vještačkih jezgara na kojim se stvaraju kapi kiše. To znači da se voda iz oblaka, prije nego što od nje nastane grad, na zemlju izluči kao tečna padavina ili kao sitni grad koji će se istopiti do pada na zemlju”, pojasnio nam je Dejanović.

Nedostaje novca u FBiH

Iz Protivgradne zaštite RS-a su nudili usluge u Tuzlanskom i Posavskom kantonu, ali dočekao ih je odgovor kako vlasti u ovom dijelu FBiH nemaju sredstava za uvođenje protivgradne zaštite. Nekoliko puta su se preduzeću u RS-u obraćali nadležni iz općina Gračanica i Tešanj, ali, kako kaže Dejanović, sve je ostalo samo na interesovanju.

“Svi se sjete zaštite prilikom velikih vremenskih nepogoda, a onda to sve padne u drugi plan”, prokomentarisao je Dejanović.

Inače, Protivgradna zaštita RS obuhvata 24 općine u ovom entitetu, Brčko Distrikt i Gradačac.

Kako saznajemo, kako bi se u nekoj općini postavila jedna protivgradna stanica, potrebno je oko 10.000 KM. U svakoj općini stanice se stavljaju na udaljenosti od osam do deset kilometara. Općine svake godine moraju plaćati 3.000 KM po jednoj stanici od kojih se finansiraju plaće i doprinosi radnika koji ispaljuju protivgradne rakete. Kompletno sjeverno područje BiH pokriveno je sa 220 protivgradnih stanica.

Protivgradna zaštita u RS-u finansira se iz četiri izvora, i to iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, osiguravajućih kuća, registrovanih poljoprivrednih udruženja u RS-u te od općina u kojima su smještene njihove stanice.

Najbolja zaštita mrežama

Prema statističkim pokazateljima Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, ravnice i niska pobrđa na sjeveru FBiH imaju najveće izglede da budu pogođeni gradom. Meteorolog Bakir Krajinović iz ovog Zavoda govori nam kako bi se poljoprivrednici u ovom dijelu FBiH trebali okrenuti zaštiti u vidu protivgradnih mreža ili osiguravajućih kuća koje nude usluge osiguranja od ovog vida nepogoda.

“Zaštita ispaljivanjem raketa je nepotrebna i suviše skupa. Dosadašnja istraživanja nisu dokazala da je ovaj vid zaštite efikasan kako bi opravdao ulaganja koja zahtjeva. Učinkovitost protivgradnih raketa je upitna jer su gradonosni oblaci ogromni sistemi koje je teško raspršiti na manje oblake i time spriječiti grad. Dosta je dokaza koji ukazuju da je ovaj vid zaštite nedovoljno učinkovit. Zvaničan stav Svjetske meteorološke organizacije jeste da ne postoji vjerodostojan dokaz da je ova zaštita djelotvorna i isplativa”, smatra Krajinović.

S njim se slaže i direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak koji nam govori kako ne postoji nijedan konkretan dokaz da rakete sa srebrenim jodidom razbijaju grad u oblacima.

“Općine koje izdvajaju veliki novac za zaštitu, također grad pogodi i nanese im užasnu štetu kao i općinama koje nemaju protivgradne stranice. Oni ispale te rakete i misle da su se zaštitli. Nije to baš tako. Bilo je tu i povređivanja stanovnika zbog tih raketa. Postoje drugi sistemi zaštite ali treba jako puno novca. Najbolja zaštita od grada su mreže koje koriste poljoprivrednici u Italiji, Austriji i Francuskoj. Vrlo rijetko se ustvari u Evropi i svijetu ispaljuju te rakete. U Njemačkoj jedino ispuštaju srebreni jodid iz aviona”, kazao nam je Solak.

Potrebna saradnja entiteta

I dok jedni tvrde kako je protivgradna zaštita učinkovita, drugi da nije, bh. poljoprivrednici po ko zna koji put ističu kako država nema sluha za njihove probleme. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bičo govori nam kako vlasti i u ovom slučaju stavljaju jasnu granicu između entiteta.

“Federacija BiH neće ispaliti protivgradnu raketu, na primjer, u Srebreniku jer ne želi razbiti oblak koji nosi grad iznad RS-a. To je zaštita koja bi morala biti uvedena na nivou države jer je to skup sistem samo za jedan entitet. Međutim, država inače ne vodi brigu o domaćoj proizvodnji i poljoprivrednicima, tako da ne mare ni za grad koji uništava usjeve”, istaknuo je Bičo.

U FBiH ne pada jako često grad, ali svaki put kad je pao napravio je velike štete na usjevima. Mraz i snijeg koji su ove godine pogodili FBiH krajem aprila nanijeli su poljoprivrednicima štete od 50 posto, ali većina kantona i općina nisu proglasili stanje elementarne nepogode zbog čega poljoprivrednici nemaju pravo na naknadu štete.

Bila učinkovita ili neučinkovita zaštita, stručnjaci smatraju kako bi ukupna funkcionalnost protivgradnog sistema bila daleko značajnija kada bi na teritoriji FBiH postojao ovaj sistem zaštite jer je efekat ispaljivanja rakete slabiji ukoliko se gradonosni oblak već formirao iznad nezaštićenog područja. I tako, dok se ne dogovore entitetske vlasti, od crnih oblaka strahuju jedino bh. poljoprivrednici.

Izvor: www.klix.ba

 

01/06/2017|