PREDSJEDNIK SAVEZA UDRUŽENJA ORGANSKIH PROIZVOĐAČA FBiH SEJAD HERCEG ZA NOVI.BA: Građani u BiH nisu dovoljno educirani o pojmu organske proizvodnje

O tome koliko su ljudi svjesni značaja organskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, koliko su spremni da se okrenu proizvodnji i kupovini istih, te o zakonskoj regulativi o organskoj poljoprivredi razgovarali smo sa Sejadom Hercegom, predsjednikom Saveza udruženja organskih proizvođača Federacije Bosne i Hercegovine.

Herceg1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Šta je još kazao za naš portal pročitajte u intervjuu u nastavku.

Novi.baMožete li nam reći nešto više o vašem udruženju, aktivnostima i ciljevima?

ORGANSKO FBiH: Savez udruženja organskih proizvođača FBiH nastao je dobrovoljnim udruživanjem udruženja organskih proizvođača sa teritorije Bosne i Hercegovine, u cilju uspješnijeg rješavanja pitanja vezanih za organsku proizvodnju, međusobnog pomaganja, razmjene iskustava i potrebe povezivanja sa drugim udruženjima u Bosni i Hercegovini.

Aktivnosti Saveza su:

– organiziranje posjeta u zemlji i inozemstvu, u cilju razmjene iskustava,
– medijska i druga promocija značaja organske hrane i organskog načina proizvodnje,
– promocija eko turizma, očuvanje i zaštita životne okoline,
– edukacija proizvođača i potrošača organskih proizvoda,
– prikupljanje i distribucija informacija vezanih za sve vidove organske proizvodnje, prerade i distribucije organskih proizvoda u FBiH,
– nabavka odgovarajućih brošura, literature i propagandnog materijala.

Kroz aktivnosti nastali su projekti kao što je sajam “Dani organske proizvodnje “,“Sajam zdravlja mladih”, kao i “Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma”, razni seminari, te druge aktivnosti koje su doprinjele razvoju organske proizvodnje i očuvanju životne sredine u BiH.

Ciljevi Saveza su:

– unapređenje poljoprivredne proizvodnje,
– povezivanje proizvođača i distributera, savjetnika i svih onih koji su zainteresirani za razvoj organske proizvodnje i pratećih aktivnosti, te marketing,
– učlanjenje i saradnja sa sličnim asocijacijama u zemlji i inozemstvu,
– saradnja sa organizacijama potrošača u cilju promocije organske poljoprivrede,
– priprema i implementacija projekata vezanih za organsku poljoprivredu,
– zastupanje interesa u institucijama koje odlučuju o kreiranju agrarne politike na nivou BiH, entiteta i kantona.

Novi.baKoliko su ljudi u BiH svjesni značaja organskih proizvoda i koliko su spremni da se okrenu ka proizvodnji, a sa druge strane i kupovini istih?

ORGANSKO FBiH: Građani u BiH nisu dovoljno educirani o pojmu organske proizvodnje, veoma mali broj ljudi zapravo zna šta je to “organski proizvod”, što u konačnici usporava rast i razvoj organskog sektora u BiH. Zbog nedovoljne informisanosti javnosti o organskim proizvodima, dolazi do pogrešnih zaključaka kako su organski proizvodi neopravdano skuplji u odnosu na konvencionalne proizvode.

Većina građana  ne zna da je organski proizvod samo onaj proizvod koji je certificiran od nadležnog certifikacijskog tijela, i koji dodjeljenim certifikatom zapravo dokazuje da ispunjava rigorozne uslove proizvodnje, skladištenja i distribucije. Zbog ovakve situacije, potrošači nisu u stanju prepoznati originalni, certificirani organski proizvod, i zbog toga se često konvencionalni proizvodi prodaju kao “zdravi”- organski. Potrebno je informisati javnost o potencijalu organske poljoprivredne proizvodnje jer ona promoviše razvoj ruralnog (seoskog) područja i smanjenje negativnih demografskih trendova (odlazak mladih ljudi sa sela u gradove), stvaranjem povoljnijih ekonomskih uvjeta za opstanak i život ljudi iz ruralnih područja.

Bosna i Hercegovina je poljoprivredna zemlja sa puno potencijala za daljnji razvoj u tom području. Od ukupne površine zemlje, 47% je poljoprivredno zemljište, sa samo oko 20% pogodnih za uzgoj.

Što se tiče organskog sektora, prema podacima iz 2015. godine, BiH je imala 576 hektara hektara obradivog zemljišta pod organskim zasadima, što je povećanje od 63% (223 ha) u odnosu na 2014. godinu. Ipak 576 ha je tek malo više od 0,03% ukupnog obradivog zemljišta, odnosno prosječno po proizvođaču oko 4 ha. Da bi BiH postigla 3% obradivih površina u organskom sektoru, što je ujedno i jedan od preduslova za pristup EU, trebala bi da ima oko 47.000 ha obradivih površina pod organskim zasadima. Ako bi BiH postigla kvotu od 3%, odnosno 47.000 ha obradivih površina u organskom sektoru, i ako pretpostavimo da bi se nastavio trend od 4 ha po proizvođaču, to bi značilo da bi se u sektor organske proizvodnje uvelo od 10.000 do 12.000 novih proizvođača, što bi imalo ogroman pozitivan utjecaj na smanjenje nezaposlenosti, siromaštva i na jačanje ruralnih područja. Takođe, ovo bi olakšalo pristup BiH raznim Europskim fondovima, kao na primjer IPARD fondu za podupiranje ruralnog razvoja i poljoprivrede kroz bespovratna sredstva za jačanje poslovanja u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.

Kako bez pomoći države ova proizvodnja teško može da izdrži konkurenciju konvencionalne proizvodnje, jer se njeni ekonomski efekti realizuju tek poslije više godina (u periodu konverzije proizvođač nije u mogućnosti da svoje proizvode prodaje po cijeni certifikovanih organskih proizvoda), izuzetno je bitno da budući podsticaji budu adekvatno kreirani i prilagođeni potrebama proizvođača. Proizvođači uključeni u organsku proizvodnju imaju veće troškove proizvodnje koji su rezultat, sa jedne strane većeg učešća ljudske radne snage u proizvodnji, a sa druge strane dodatnim troškovima kontrole i certifikacije, a kod proizvodnje određenih kultura i nižeg prinosa.

Capture

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Novi.ba: Da li postoji određena zakonska regulativa o organskoj poljoprivredi, te kakva je podrška vlasti i da li postoje određeni podsticaji za proizvođače?

ORGANSKO FBiH: Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji na nivou Federacije BiH je donesen prošle godine, trenutno se radi na izradi podzakonskih akata koji regulišu način distribucije, proizvodnje i plasmana organskih proizvoda u FBiH,  neophodni su da bi se organska proizvodnja u BiH implementirala kao što to predviđaju mjere evropske regulative.

BiH morati pratiti evropske trendove i motivisati veći broj poljoprivrednika da se počnu baviti organskom proizvodnjom jer zbog nedostatka podsticajnih mjera države i izostajanja precizne zakonske regulative može doći do smanjenja trenutnog broja proizvođača. Naime, poticaji za organske proizvođače su neophodni zbog nerazvijenosti tržišta, velikih troškova proizvodnje i same certifikacije. Na nivou FBiH nema podrške za organske proizvođače, dok na nivou RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske pruža određenu podršku organskim proizvođačima na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, a putem Agencije za agrarna plaćanja.

Novi.ba: Da li imate podatak koliko ljudi zarađuje od proizvodnje organskih proizvoda i da li postoje proizvodi koji su specifični za BiH?

ORGANSKO FBiH:  Kako ne postoji zvanični registar organskih proizvođača, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nema tačne službene podatke.

Nezvanično imaju informaciju da na području FBiH postoji oko 70 organskih proizvođača.

U registru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske postoji 30 organskih proizvođača. Trenutno ne postoje precizni podaci o količini organskih proizvoda koji se proizvedu u BiH.  Prema podacima “Organske kontrole”, koja je ovlašteno certifikacijsko tijelo za izvoz organske hrane na tržište Evropske unije, trenutno na području BiH ima 45 certificiranih organskih proizvođača.

Bosna i Hercegovina je specifična po organskim medovima, organskoj malini (BiH je dvanaesta u svijetu po izvozu maline), organskim sirevima, organskom ljekovitom bilju…, jako puno je kvalitetnih organskih proizvoda koje naša država može punuditi svijetu.

slikaa

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Novi.ba: Možete li pojasniti šta sve može biti organski proizvod?

ORGANSKO FBiH: Organski proizvedeni mogu biti hrana, auta, kozmetika, pa čak i odjeća. U našoj zemlji je najpoznatija organska hrana i kozmetika.  Savez ORGANSKO FBIH kontinuirano radi na promociji organske poljoprivredne proizvodnje, nadamo se da će u budućnosti ova proizvodnja zaživjeti u pravom smislu.

Ma koliko je organska proizvodnja mali dio, segment u ukupnoj proizvodnji hrane moramo priznati da vrši značajan uticaj kako na kvalitet konvencionalne proizvodnje, tako i na stvaranje novog kvaliteta življenja. Stoga je organska poljoprivreda projekat u koji vrijedi ulagati jer se uloženi kapital višestruko vraća kroz stabilnost proizvodnje, zdravlje ljudi i kvalitet životne sredine.

 

Izvor: www.novi.ba

28/07/2017|

Otkupljivači: Cijena maline treba biti između 2,30 i 2,50 KM po kilogramu

“S obzirom da ne živimo u izolovanom svijetu, te zbog tržišnih okolnosti i elemenata, Udruženje je već početkom godine najavljivalo pad otkupnih cijena koji je prouzrokovan padom izvoznih cijena. U prethodnim godinama malina nije bila dovoljno prepoznata u sistemu državnih poticaja i podrške, ali Udruženje se uspjelo izboriti za izmjenu ove stavke, što je i potvrđeno na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj je usvojen zaključak da u slučaju ekstremnih poremećaja na tržištu jagodičastog voća (maline) Federalna vlada, vlade kantona, gradovi i općine obavezuju se da osiguraju sredstva za subvencije proizvođačima jagodičastog voća (maline). S tim u vezi urađena je i priprema za poticajna sredstva za naredne godine, te ovim putem tražimo od državnih institucija da u ovoj ključnoj godini opstanka sektora reaguju”, naveli su iz Udruženja.

Sve članice su dobile uputu da prilikom definisanja cijene pomjere granice visine cijene na maksimalan iznos koji mogu platiti. Stav Udruženja je da ukupna cijena maline bude između 2,30 KM/kg do 2,50 KM/kg zajedno sa poticajima države i paušalnom naknadom.

“Smatramo da je ovaj prijedlog cijene dovoljan da sektor opstane u ovoj izrazito teškoj godini koja je pogodila sve učesnike lanca od proizvođača do otkupljivača i izvoznika maline. Kako bi se riješili svih nedoumica dajemo mogućnost proizvođačima da kod svojih otkupljivača provjere stvarne izvozne fakture cijena”, poručili su malinari.

Uputili su apel državnim institucijama svih nivoa da pomognu ovaj sektor i poručili da bez takve pomoći ovaj sektor neće moći preživjeti i opstati.

Izvor: www.klix.ba
28/07/2017|

Javna rasprava o Nacrtu strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine 2018-2021.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i projektom FARMA II organizovalo je danas u Sarajevu Javnu raspravu o Nacrtu strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine 2018-2021.

slika

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukazujući na važnost tog dokumenta federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić poručio je da „moramo biti svjesni da je u ovom trenutku jedan od glavnih problema naše poljoprivrede ogroman trgovinski deficit“.

– Duplo više uvozimo nego izvozimo. Naša poljoprivreda jednostavno nije konkurentna, a moramo imati na umu da konkurencija u poljoprivredi postaje sve veća kako napreduje proces približavanja BiH Evropskoj uniji – kazao je Dedić.

Krivac za takvo stanje, po njegovom mišljenju, su nedovoljna ulaganja, ali i njihova nepovoljna struktura s obzirom na to da je većina novca namjenjena za intervencije u tržište, odnosno poticaje.

– Godinama nedovoljno ulažemo u promjene u strukturi poljoprivredne proizvodnje, dakle u modernizaciju gazdinstava i njihovo prilagođivanje potrebama tržišta. Za ostalim zemljama regije zaostajemo po pitanju infrastrukture, opreme i mehanizacije, da ne govorim o ulaganjima u marketing, zaštitu okoliša i razvoj poduzetništva. Strateški plan ruralnog razvoja BiH treba da tu situaciju promjeni – ističe Dedić.

Usvajanje strateškog plana ruralnog razvoja je preduslov za dobijanje pristupa fondu Evropske unije IPA II namjenjenom upravo za strukturne promjene. Hrvatska je u pretpristupnom periodu u okviru IPA I iskoristila oko 900 miliona iz sredstava Unije za modernizaciju poljoprivrede.

Prema izračunima, BiH bi mogla imati na raspolaganju sličan iznos i barem dio njega deblokirat će strateški plan.

– Naravno u ruralnom razvoju radi se o puno više nego o samom povećanju konkurentnosti. Ruralni razvoj obuhvaća i poboljšanje kvaliteta života na selu. Strateški plan stavlja naglasak na mlade ljude koji traže perspektivu u ruralnim područjima. Želimo da shvate da naša poljoprivreda pruža brojne mogućnosti razvoja i da, uz malo više vizije, možemo od nje napraviti jedan od bitnih faktora povećanja zaposlenosti i privrednog rasta naše zemlje – zaključio je Dedić.

Izvor: www.fmpvs.gov.ba

26/07/2017|

Dedić: Hiperprodukcija kriva za problem malinara

Juče je održan sastanak federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića sa ministrima i predstavnicima resornih kantonalnih ministarstava za poljoprivredu.

ministar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na sastanku su razmatrani zaključci koje je Federalni parlament donio na tematskoj sjednici o poljoprivredi s ciljem poboljšanja položaja poljoprivrednika, s posebnim akcentom na položaj malinara.

Ministar Dedić je gostujući u emisiji Dan uživo na N1 televiziji kazao da se govorilo o problemima proizvođača malina i smilja, kao i svim problemima u ovom sektoru.

Na pitanje kako se uopće desilo da je proizvodnja malina od zlatnog posla postala takav problem da neki malinari pale malinjake i protestvuju, ministar Šemsudin Dedić je kazao da je došlo do hiperprodukcije u proizvodnji maline i smilja u protekle dvije godine.

U proizvodnji maline je došlo do poremećaja na tržištu što je izazvalo nervozu. Prošle godine je u hladnjačama ostalo više od 7.000 tona maline koja nije plasirana na tržište i zbog toga su otkupljivači na oprezu. Oni su neoprezno izašli na tržište i iznijeli otkupne cijene, koje čak nisu ni proizvodne cijene. Iznos od 1,68 KM je proizvodna cijena maline. Tržište će odrediti konačnu otkupnu cijenu“, rekao je Dedić.

On je kazao da se hiperprodukcija dogodila u posljednje dvije godine jer se nije pratilo tržište.

Bh. malina ima potencijal, ali svi skupa moramo pratiti tržište i da država stane iz proizvođača kada naiđu na probleme. Proizvodnju nisu pratili ni skladišni kapaciteti“, dodao je Dedić.

Vlada Unsko-sanskog kantona je prošle sedmice u dogovoru sa proizvođačima zagarantovala najnižu otkupnu cijenu od 2,5 KM. Jesu li i ostali kantoni pokazali raspolozenje?

Ministarstvo je iniciralo sastanak sa proizvođačima, otkupljivačima i predstavnicima akademske zajednice. Formirana je radna grupa koja radi na sistematskom rješavanju problema bh.maline. Održan je sastanak s resornim ministrom. FBiH godišnje izdvaja 65 miliona KM, a kantoni oko 18 miliona za poticaje u poljoprivredi. Svaki kanton ima različite mjere kada je u pitanju podrška malinarima. Unsko-sanski kanton je ta sredstva usmjerio u regulisanje otkupne cijene kako bi proizvođači imali sigurnu minimalnu otkupnu cijenu od 2,50 KM. Bitno je i da se proizvođačima odmah plati ta malina, da ne čekaju“, izjavio je Dedić za N1.

Federalni ministar je kazao da u entitetu Republika Srpska imaju znatno manje količine u proizvodnji maline. Dedić je istakao da samo Albanija slabije kotira od BiH kada su u pitanju sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu.

Naša malina je kvalitetna i to svi moramo znati. Ali treba nam viša faza prerade kako bi prvu klasu prodavali po većoj cijeni, a ostale klase po cijenama koje diktira tržište. Sistematsko rješavanje podrazumijeva donošenje niza pravila i odluka koje je već pripremila radna grupa“, rekao je Dedić i istakao da BiH izvozi malinu čak 70% u Srbiju.

Dedić naglašava da najmanje što treba poljoprivrednicima je politiziranje njihovih problema.

Svi skupa trebamo reagovati. Kako se znamo pohvaliti da smo uspješni i 10. po proizvodnji maline, tako trebamo svi reagirati kada se desi problem.”

Izvor: ba.n1info.com

13/07/2017|

U Novom Travniku održan 11. Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma “Dani maline 2017.”

U Novom Travniku se danas završava 11. Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma “Dani maline 2017.” Na sajmu je učestvovalo više od 60 izlagača, kako domaćih tako i gostiju iz Srbije, Hrvatske i Makedonije.

 

– Nekada davno smo krenuli iz Novog Travnika, još 2007. godine, i održali smo se, što je jako važno, te je Novi Travnik ponovo postao centar okupljanja organskih proizvođača, poručio je Sejad Herceg, predsjednik Saveza “Organsko Federacije BiH”.

Na dvodnevnoj manifestaciji “Dani maline 2017.” su uručena i posebna priznanja. Priznanje za doprinos promoviranju kulturno-historijskog naslijeđa općine Novi Travnik dobio je prof. Enver Veletovac iz Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Novi Travnik. Za doprinos promociji turističke ponude općine i afirmaciju žena nagrađena je prim. dr. Ankica Kolar-Jurčević iz Udruge žena “Kraljica Katarina Kosača”, a priznanje za uspješnog poljoprivrednog proizvođača došlo je u ruke Agana Skopljaka.

Iako su bili najavljivani protesti proizvođača maline zbog nezadovoljstva ponuđenom otkupnom cijenom, to se nije desilo, nego je samo održan sastanak na kojem su doneseni neki zaključci o formiranju cijene malina, te o načinu na koji država može pomoći proizvođačima.

– Mi samo hoćemo bolju cijenu za naše proizvode, te da se odnos vlasti prema nama promijeni u smislu davanja poticaja, kazao je Edin Mameledžija, predsjednik asocijacije “Zajedno za bh. malinu”.

U okviru sajma su održani okrugli sto “Stanje i perspektive proizvodnje i plasmana maline u BiH” i konferencija “Uticaj primjene zakona i podzakonskih akata na certifikaciju organske proizvodnje”.

 

08/07/2017|