Ukoliko bi BiH u sektoru organske proizvodnje postigla 3% obradivih površina ili 47.000 hektara, procjenjuje da se da bi u ovaj sektor moglo biti uvedeno 15.000 proizvođača, što bi značilo smanjenje nezaposlenosti, ali i jačanje ruralnih područja, rečeno je nedavno iz Ministarstva poljoprivrede FBiH prilikom posjete firmi Esof iz Donjeg Vakufa koja je najveći proizvođač organskog voća i povrća u FBiH.

Capture

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Da FBiH zaista ima dobru podlogu i kapacitete da razvije organsku proizvodnju prepoznao je upravo Esof koji danas može da se pohvali sa 11 hektara plasteničke proizvodnje. U ovoj godini planiraju 800 tona prihoda povrća.

– Akcenat je na povrću, od čega najviše imamo papriku i to proizvodimo ljeti. Tokom zime proizvodimo salate, spanać i mladi luk – objašnjava za eKapiju direktor Esofa, Enver Avdić.

Esof izvozi 90% proizvodnje za Njemačku, Holandiju, Austriju, Hrvatsku, Švajcarsku, dok ostatak ide na domaće tržište. Kako bi na najbolji način organizovali proizvodnju i primijenili najnovija znanja, pomažu im i stručnjaci iz Holandije. On kaže da je u ovom poslu najveća investicija upravo znanje i u to dosta ulažu. Uporedo istražuju kome sve trebaju njihovi proizvodi i tako proširuju krug kupaca.

– Naši kupci su velike inostrane kompanije koje se bave distribucijom hrane – kaže Avdić.

On ističe da se mora iskoristiti plodna ravničarska zemlja i da u organskoj proizvodnji itekako možemo biti konkurentni i ravnopravni evropskim proizvođačima.

A šta kažu evropska pravila? U razvijenim zemljama EU praksa je ta da se 3% od ukupne proizvodnje treba odnositi na organsku. I to je parametar koji i BiH mora ispuniti ako želi pristupiti EU. A realnost je ipak surovija, pa kaže da taj postotak u BiH sada iznosi 0,02%.

Sejad Herceg iz Udruženja Organsko FBiH kaže da se organska proizvodnja u FBiH odnosi na nekoliko entuzijasta, na mali broj ljudi koji predano rade. Ovaj entitet, napominje, još nema registar proizvođača, ali kaže da je otprilike 350 hektara danas pod organskom proizvodnjom. Ili kako ilustruje, 70% površine je neiskorišteno. A samih proizvođača je, kako kaže, od 80 do 100, koji su certifikovani i obavljaju posao u skladu sa kriterijumima organske proizvodnje. Procjenjuje se da je danas u Federaciji u organsku proizvodnju uključeno oko 2.000 ljudi.

Posmatrajući stanje među evropskim zemljama, samo Malta ima manje organskih proizvođača od BiH.

– Mi se u Udruženju trudimo da animiramo sve na lokalnom nivou da se uključe u ovaj sektor, a da istovremeno sačuvamo prostor i zemlju, ali i biodiverzitet. Zakon o organskoj proizvodnji je donijet prošle godine, a krajem septembra očekujemo usvajanje podzakonskih akata koji će olakšati put proizvođačima – kaže Herceg.

Herceg, koji ima sopstvenu organsku proizvodnju, kaže da će podzakonski akti značiti da će proizvođač imati pravo na podsticaje kada se odluči na pokretanje proizvodnje, urediće i se trgovina, kako se ne bi svašta prodavalo pod etiketom organskog proizvoda. To će dalje značiti i kaznene odredbe za one koji nemaju certifikat.

Upravo je certifikat ono što najviše košta jednog proizvođača. Herceg kaže da je tu potrebna najveća podrška države. Time bi omogućila bolji poslovni ambijent ovog sektora. Certifikat obično košta od 5.000 do 10.000 KM.

Prema njegovim riječima, danas je organska proizvodnja ravnomjereno raspoređena među kantonima u FBiH. Ranije se dešavalo da prednjači Srednjobosanski kanton kojima ima čiste terene i velike potencijale, što daje i odgovor zašto je Esof uspješan u ovom poslu.

Primjena zakona od septembra 2017.

Iz resornog federalnog ministarstva kažu da će zakon početi da se primjenjuje u septembru ove godine i da će on jasnije definisati podsticaje proizvođačima. Kako su objasnili za eKapiju, Ministarstvo nije do sada podsticalo ovu proizvodnju, “ali su izdvajana poticajna sredstva za uvođenje i primjenu međunarodnih i evropskih standarda, te su proizvođači koji se bave organskom proizvodnjom na dobrovoljnoj osnovi imali pravo na podsticaje po ovom osnovu”.

Sejad Herceg ističe da je nužno da oba entiteta usaglase zakonsku regulativu sa EU jer bi se time olakšala standardizacija u proizvodnji, a time i izlaz na zahtjevna evropska tržišta. Ključ je kako kaže u jedinstvenom rješenju na nivou države.

Esof ne prekida investiranje

U firmi Esof kuju se veliki planovi. Kako bi iskoristili ono što FBiH pruža u organskoj proizvodnji, oni će u narednom periodu investirati u tri regionalna centra. Onako kako to rade u pogonima u Donjem Vakufu, i u ovim centrima će instalirati savremenu opremu i pokrenuti proizvodnju.

Izvor: ba.ekapija.com